Lažne vijesti mogu se suzbiti ocjenjivanjem vjerodostojnosti izvora
Borba s lažnjacima je edukacija SA SVIME SE DEBELO KASNI JER EKIPA KOJA POKUŠAVA PONOVITI INŽENJERING I NA EU IZBORIMA NA TOME VEĆ RADI GODINAMA Otvorena je i rasprava o mogućoj cenzuri, a postavilo se i pitanje što je s dezinformacijama koje plasira sama
Konkretni koraci koje će hrvatska Vlada poduzeti u sklopu Akcijskog plana Europske komisije o suzbijanju fake newsa jest donošenje Nacionalnog plana te Zakona o nedopuštenom ponašanju na internetu. Iako je EK taj plan donijela ponajviše zbog europskih izbora u svibnju kako se lažnim vijestima i dezinformacijama ne bi utjecalo na stavove birača i poticao rast populističkih stranaka, većina članica EU kao ni Hrvatska još nisu donijele nacionalne planove temeljem kojih bi sprečavale lažne vijesti.
Brzo uzbunjivanje
Osim toga, hrvatska Vlada Zakon o nedopuštenom ponašanju na internetu prema planu zakonodavnih aktivnosti planira tek u trećem tromjesečju, odnosno do kraja rujna. Dakle, nakon europskih izbora. Taj zakon pišu Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i Ministarstvo pravosuđa, a ono što je dosad poznato jest to da će odgovornost za objavljeni sadržaj na društvenim mrežama biti na upraviteljima društvenih mreža, a urednička odgovornost u medijima postojat će i za komentare koji se objavljuju na internetskim stranicama tih medija. Odmah je otvorena i rasprava o mogućoj cenzuri koju bi mogao donijeti novi zakon, a kada je riječ o fake newsu postavilo se i pitanje što je s dezinformacijama/spinovima koje povremeno plasira i sama Vlada. Akcijski plan EK podrazumijeva uspostavu sustava brzog uzbunjivanja za slanje upozorenja o kampanjama dezinformiranja u stvarnom vremenu. Informacije o dezinformacijama razmjenjivat će se preko nacionalnih kontaktnih točaka koje Hrvatska i države članice EU tek trebaju uspostaviti. Istovremeno će se jačati osviještenost i poboljšavati društvena otpornost na lažne vijesti kroz ciljane kampanje, sudjelovanje civilnog društva u identificiranju i otkrivanju dezinformacija. Izvori bliski premijeru Plenkoviću čije su područje interesa društvene mreže, lažne vijesti itd. napominju da će se za sve izbore u svijetu, ne samo u Europi i Hrvatskoj, s obzirom na sveopću digitalizaciju i tehnološke mogućnosti moći postaviti pitanje legitimnosti s obzirom na moguće manipulacije plasiranjem dezinformacija kojima se utječe na stavove birača. Jedna od ideja, koja bi po tim izvorima mogla imati smisla, ali ne znači da će biti i usvojena, jest ta da izvori informiranja na internetu imaju svojevrsnu ocjenu vjerodostojnosti (jesu li vijesti koje plasiraju provjerene, ima li dezinformacija itd.) kao što pri kupnji na internetu prodavatelji imaju ocjene o kvaliteti svoje usluge, robe i sl. Stručnjak za informatičku tehnologiju Marko Rakar kaže kako se do ideje borbe protiv fake newsa došlo jer su se u Europskoj komisiji konačno sjetili da postoje različiti akteri u i izvan zemlje koji pokušavaju utjecati na EU izbore, a što bi u konačnici moglo dovesti do toga da antieuropske, populističke, radikalne stranke preplave EU parlament. – Primjerice, Živi zid se natječe na EU izborima, a netko drugi, za koga Živi zid uopće ne zna, financira i gura tu stranku i njenu promociju i agendu kroz društvene mreže i slične mehanizme. To može biti bilo tko kome odgovara nered ili neka politička opcija na nekom terenu – objašnjava Rakar. No sa svime se, drži, debelo kasni jer
“ekipa koja pokušava ponoviti inženjering i na predstojećim EU izborima na tome radi već godinama”.
Istupi u Saboru
– Drugi problem je što se idemo boriti protiv nečega u trenutku kad se fake news već pojavio. A tu se javlja i pravno pitanje tko je taj tko će odlučiti što je fake news – kaže Rakar koji drži da će se eventualno moći ustvrditi da je nešto lažno i štetno i upozoriti javnost na to. Jedina prava borba protiv fake newsa, dodaje, bila bi edukacija publike, ali to mora biti smislena taktika i to je proces koji traje godinama. Profesorica s Fakulteta političkih znanosti Gordana Vilović kaže da bi bila jako sretna da zamišljena borba protiv fake newsa bude jedna vrhunska aktivnost, ali i dodaje da joj je potpuno nejasno na koji će se način to raditi. Ministrica Marija Pejčinović-Burić sudjelovala je jučer na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU. Na pitanje gdje ona i Vlada vide u Hrvatskoj najveći intenzitet takvog dezinformiranja, odnosno, vide li to možda i u istupima u Saboru, poput onih Ivana Pernara ili Nikole Grmoje kazala je kako je očito da je kod nas takva kampanja krenula upravo od strane onih koji se tim sredstvima kane boriti i doći do mjesta u EU parlamentu. – Jasno je da su negdje na tom tragu i scene koje smo vidjeli prošli tjedan, ali nije samo prošli tjedan, mislim da toga kod nas ima već niz godina – rekla je Pejčinović-Burić