Večernji list - Hrvatska

SLOVENIJI IDE I ZANIMLJIVA JE ZA BIZNIS ZATO ŠTO JE JEDNOSTAVN­A

-

DEŽELA IMA NIŽE POREZE OD PROSJEKA EU, ULAŽE U INOVACIJE, O TRŽIŠNOJ JE EKONOMIJI UČILA, A HRVATSKA JE “SVE ZNALA”

Slovenski porezni sustav i drugi sustavi u toj zemlji jednostavn­iji su nego u Hrvatskoj. Osnovni porez u Sloveniji iznosi 19 posto (u Hrvatskoj 20 posto), PDV je u Sloveniji 22 posto (u Hrvatskoj 25 posto)… Slovenija je vrlo zanimljiva za biznis, izneseno je ovih dana u Rimu na sastanku o slovensko-talijansko­j suradnji. Robna razmjena između Slovenije i Italije iznosi 7,6 milijardi eura (2017.), od kojih je 3,3 milijarde slovenski izvoz u Italiju. Slovenija u Italiju izvozi gotovo dvostruko više od Hrvatske. Slovenski BNP iznosi 43 milijarde eura (2017.), što je po stanovniku 20.815 eura. Porast u odnosu na prethodnu godinu je 4,9%, a u 2019. porast BNP-a bit će 3,7%. Privatizac­ija i rekonstruk­cija tvrtki u Sloveniji je išla bez velikih korupcijsk­ih skandala, a uvedene su i brojne strukturne reforme, što Hrvatsku tek čeka. Ne samo što Slovenija ima niže poreze od prosjeka zemalja EU, već ulaže i u inovacije. U 2017. je u istraživan­je i razvitak uloženo oko 800 milijuna eura, odnosno 1,9 posto BNP-a. Od 2014. do 2016. oko 40 posto slovenskih tvrtki provelo je unutar tvrtke aktivnost R&S. Slovenija je još kao članica Radne zajednice Alpe-Jadran vezu s talijanski­m i austrijski­m regijama koristila za modernizac­iju gospodarst­va. Hrvatska je RZ Alpe-Jadran koristila uglavnom za odlazak političara na ručkove i večere. Slovenija je učila od onih koji djeluju u tržišnim ekonomijam­a, a Hrvatska je već sve “znala”. Kada se prijavila za ulazak u EU, preuzimala je upute iz Bruxellesa a da ne soli pamet drugima. U Hrvatskoj su mi govorili da će učiniti bolje zakone od onih u EU. Hrvatska nije predavala molbu za ulazak u EU jer je kalkuliral­a tko će je eventualno slijediti iz bivše Jugoslavij­e, odnosno htjela je biti sama. U Sloveniji su naučili kako koristiti eurofondov­e. Ušli su u euro, a polemike koje su se oko toga vodile nisu ni približno slične onima kakve se čuju u Hrvatskoj, gdje ima onih koji europsku monetu smatraju izdajom suverenite­ta, domovine itd. Dok će se u Hrvatskoj za sve trebati trošiti vrijeme (pa i za prijave, dozvole, obrasce koji potvrđuju obrasce obrazaca…), odlazit će se tamo gdje je sve jednostavn­ije.

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia