Fininim zatvorenim mirovinskim fondom upravlja Croatia osiguranje
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je Mirovinskom društvu Croatia osiguranje osnivanje i upravljanje zatvorenim fondom Financijske agencije (Fina).
– Svi radnici Financijske agencije koji daju svoju pisanu suglasnost, mogu biti članovi ZDMF Fine – poručili su Poslovnom dnevniku iz te tvrtke. Iz Croatia osiguranja, pak, nije stigao odgovor na upit kakva će biti investicijska strategija fonda te koliko je Fininih zapo- slenika spremno za učlanjenje. Croatia osiguranje već ima iskustva s upravljanjem zatvorenih mirovinskih fondova javnih tvrtki. Osim za matičnu kompaniju, to mirovinsko društvo upravlja i zatvorenim fondom Hrvatskih autocesta (HAC) te Hrvatske elektroprivrede (HEP). Potonji fond osnovan je 2006., dok je HAC-ov fond pokrenut dvije godine kasnije.
Javni je sektor u posljednje vrijeme vrlo aktivan u osnivanju zatvorenih mirovinskih fondova. Prošle su godina osnovana dva zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda, Policijski ZDMF kojem je pokrovitelj Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a te fond kojem je pokrovitelj Hrvatska pošta. Najnovija Hanfina statistika pokazuje kako u 21 zatvorenom fondu štedi 40.478 zaposlenika iz javnog i privatnog sektora, a njihova ukupna imovina prelazi 908 milijuna kuna. Radmila Kovačević
Veze Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, koje se pletu od 1973. i vremena Europske ekonomske zajednice, pucat će i bučno i bolno. Možda turizam dvjema stranama nije najveća briga, ali i tu se vrte milijarde i izvjesno je da će čak i najmekši Brexit komplicirati, a Britancima vjerojatno i poskupjeti putovanje.
Zasad nemaju ni približnu sliku kako će putovati nakon 29. ožujka kad je zakazan razlaz, odnosno za uskrsne praznike koji potom slijede. Scenariji su drastični i spominju pet do čak 20 milijuna Britanaca, koje bi nedogovoreni Brexit mogao odvratiti od posjeta zemljama Europske unije. U najvećim je brigama, razumljivo, Španjolska, koju je lani posjetilo 19 milijuna Britanaca, ali nisu spokojni ni hrvatski turistički radnici. Zbog opće neizvjesnosti, a i radi toga što im upravo britanski gosti ponajbolji potrošači. Dnevno, svaki britanski gost u Hrvatskoj potroši 139 eura što je gotovo dvostruko u odnosu na češkog, mađarskog ili dva domaćeg turista. Putni se aranžmani trenutno prodaju “na povjerenje”. To ne kriju ni organizatori putovanja ni avio kompanije svjesni da nemaju odgovora na mnoga pitanja vezana uz zračni prijevoz, osiguranja, mobilni roaming, kontrolu putovnica...
Iz EU su, primjerice, stigla jamstva da vize Britancima neće trebati, barem ne u početku, ali oni žele znati i što je s valjanošću njihovih bordo putovnica s riječima “Europska unija”. Sve je velika nepoznanica i za hrvatski turizam i po mišljenju Veljka Ostojića, direktora Hrvatske udruge turizma.
– Ova je situacija potencijalno velika opasnost za naš turizam. Nitko trenutno nije svjestan svih mogućih posljedica Brexita, pa ni mi u Hrvatskoj. Trenutno vidim dva problema: posvemašnju neizvjesnost u razdoblju najjačeg bukinga i mogućnost slabljenja funte, odnosno pada kupovne moći. Ako se to dogodi, Britanci će birati kraća putovanja i jeftinije destinacije. Nasreću, zasad nema vijesti da hrvatski turizam trpi posljedice – kaže Ostojić.
U odnosu na stanje bukinga u ovo vrijeme lani, potvrđuju i hotelijeri, stanje je nepromijenjeno. Izostaju plusevi, ali i minusi, što je za direktora HTZ-a Kristjana Staničića zadovoljavajuće.
– Sveukupni učinci su još uvijek neizvjesni. No, analiza udruženje britanskih turoperatora ABTA pokazala je da su zemlje EU ključne receptivne destinacije Britanaca, a neka istraživanja i da Britanci planiraju putovati više nego lani – veli Staničić.
Pitanje je samo kuda. Na londonskoj burzi turizma u studenom više je turoperatora potvrdilo da prodaja aranžmana za EU raste do pet posto, no za zemlje izvan EU i pet put brže.