Posla će biti i za Uljanik i za 3. maj, trebam još radnika
Usmjeren sam na budućnost kompanije i razvoj brodogradnje
Spas dva sjevernojadranska škvera, Uljanika i 3. maja, bit će za državu i porezne obveznike skup, ali bi i krah tih dviju tvrtki, zbog politike odobravanja državnih jamstava, bio izuzetno nepovoljan za javne financije. Prema analizama napravljenima na temelju poslovanja Uljanik grupe, likvidacija tog sustava koštala bi državu najmanje milijardu eura, a trošak se, ovisno o razvoju situacije, može popeti i do 1,2 milijarde eura. U taj su izračun uključeni gubici vezani uz plaćanje protestiranih jamstava, kamata na kredite koje je jamčila država, izgubljeni porezi te doprinosi na plaće zaposlenika Uljanik grupe zaključno s lipnjem 2018. godine.
Skupa jamstva
Samo za državna jamstva bez kamata država je dužna oko 5,6 milijardi kuna, a ako se završe dva aktualna broda, račun se smanjuje na 4,2 milijarde kuna, koliko je i izračunao ministar financija Zdravko Marić u rebalansu proračuna za 2018. i proračunu za ovu godinu. Za dugove Uljanik grupe do siječnja je iz proračuna već plaćeno 2,8 milijardi kuna. Naravno, sama likvidacija donijela bi i mnoge dodatne troškove zbog manje ekonomske djelatnosti, gubitak i do 3000 radnih mjesta zaposlenika svih tvrtki unutar grupe te troškove zbrinjavanja tih radnika. O tome svjedoči i utjecaj krize Uljanika na statistiku o industrijskoj proizvodnji koja pada već šest mjeseci, a u petak objavljen je i visok pad broja zaposlenih u industriji, i to za tri posto, što je, između ostalog, posljedica odljeva radnika iz Uljanik grupe koju je od početka krize napustilo gotovo 1500 ljudi. Dubioze nastale iz poslovanja do ulaska novih vlasnika morala bi pokriti država, a DIV i talijanski Fincantieri obvezat će se na ulaganje još toliko novca u budućnost tvrtke. U partnerstvo su ušli u omjeru od 70 posto za domaću tvrtku i 30 posto ulaganja Talijana. To bi bila osnova plana restrukturiranja, ali točni iznosi obveza države i strateškog partnera još se dogovaraju. Logično, novi vlasnici
ne žele svoj kapital ulagati u plaćanje dugova koje nisu stvorili već u modernizaciju poslovanja i nova zapošljavanja. – Usmjeren sam na budućnost kompanije i razvoj brodogradnje. Posla će za oba škvera biti, a u to sam siguran jer samo za Brodosplit imamo pisma namjere i ugovorene poslove vrijedne 2,3 milijarde eura, a Fincantieri ima dovoljno posla da popuni kapacitete oba škvera. Trebat će nam i više zaposlenika pa se nadam da će se broj zaposlenih vratiti na pretkrizne razine – kazao je za Večernji list Tomislav Debeljak, vlasnik DIV grupe, koji je 2012. preuzeo splitski škver. Plan restrukturiranja ubrzano će se pripremati u tjednima pred nama pa se očekuje gotov dokument do kraja veljače ili najkasnije početkom ožujka. Takav plan, podsjetimo, mora odobriti i Europska komisija, a kako se restrukturiranje svodi na Uljanik brodogradilište i Uljanik d. d. mogao bi se eventualno odobriti i neki manje intenzivan plan pomoći, koji bi omogućio ulijevanje manjeg iznosa novca države u te kompanije. To bi olakšalo situaciju oko pokušaja spašavanja novogradnje broda 500, poznatijeg pod nazivom jaružalo, najskupljeg broda za koji je država jamčila. Naime, država je za taj brod dala 923 milijuna kuna jamstava, a kako ga je naručitelj otkazao, toliko će morati i podmiriti. Brod je u visokom stupnju završenosti, odnosno završeno je čak 80 posto radova na njemu, a za njegov završetak država bi trebala uložiti još 160 milijuna kuna. Time bi pak spasila gotovo 770 milijuna kuna direktnih jamstava uvećanih za kamate pa bi ulaganje bilo isplativo.
Izbjegavanje stečaja
Da bi se spasilo dva škvera, morat će se raditi i na izbjegavanju stečaja, odnosno na deblokadi računa oba brodogradilišta “teškoj” oko 150 milijuna kuna. Kako saznajemo, sva imovina škverova “do zadnjeg vijka i dizalice” korištena je kao kolateral za razne kredite, pa se naplata eventualnih pozajmica novca za deblokadu nema čime osigurati što injekciju svježeg novca čini vrlo riskantnim potezom. Novi vlasnici mogu dokapitalizirati kompaniju Uljanik d.d. injekcijom od 180 do 300 milijuna kuna, kojom bi postali većinski vlasnici, ali to se vjerojatno neće realizirati prije odobravanja plana restrukturiranja. Sam ministar Darko Horvat u četvrtak je istaknuo da se iz ponude vidi da DIV i Fincantieri financijski mogu podnijeti troškove restrukturiranja, a kako se može čuti prate ih europske investicijske i poslovne banke. Kako je najavio i Debeljak, DIV i Fincantieri imaju dovoljno posla za oba škvera. Dogovor partnera je i da Fincantieri popuni 50 posto kapaciteta poslovima na sekcijama, ali pod uvjetom da one budu pozitivno ugovorene, odnosno da se rade poslovi koji donose dobru profitnu maržu. Fincantieri ima dvadeset brodogradilišta i ostvaruje godišnji promet veći od četiri milijarde eura, a Brodosplit je jedino uspješno restrukturirano hrvatsko brodogradilište.