DR. SAMARŽIJA: OD OVE GODINE TRANSPLANTACIJE PLUĆA I NA ZAGREBAČKOM JORDANOVCU
Nakon višegodišnjih priprema u Hrvatskoj će se napokon moći transplantirati pluća. – Već godinama pacijente iz Hrvatske čije zdravstveno stanje zahtijeva transplantaciju pluća dovodimo na listu za transplantaciju i kompletno pripremamo za zahvat te transferiramo u Beč, u kojem se odvija kirurški zahvat i prvi postoperativni period što sve skupa traje tjedan dana. Sada ćemo i taj sami kirurški zahvat obavljati u Zagrebu – kaže akademik prof. Miroslav Samaržija, predstojnik Jordanovca, koji je zajedno s prof. Antom Ćorušićem, ravnateljem Rebra, u četvrtak bio na sastanku s ministrom Milanom Kujundžićem na tu temu. Na Jordanovcu je 2003. godine izvedena jedna transplantacija pluća, međutim nije se nastavilo s tom praksom, iako se u nekoliko navrata prijašnjih godina to najavljivalo. No, sada je izvjesno: – Kirurški postupak transplantacije pluća na Jordanovcu moći ćemo raditi negdje u drugoj polovini godine. Time ćemo zaokružiti hrvatski transplantacijski program svih organa – kaže akademik Samaržija. Naime, pluća su još jedini organ koji se u Hrvatskoj ne presađuje. Godišnje između deset i petnaest hrvatskih pacijenata dobije nova pluća, premda organa nedostaje svugdje u svijetu. Najstariji živući pacijent s presađenim plućima živi već osamnaestu godinu. Očekivano preživljenje s donorskim plućima je dvadeset godina, no pluća su organ podložan infekcijama i odbacivanju. Unatoč tome hrvatski su pacijenti u svjetskom vrhu po preživljenju nakon presađivanja. – Svjetski prosjek petogodišnjeg preživljenja je između 55 i 60 posto, dok je hrvatski prosjek između 65 i 70 posto – napominje prof. Samaržija. Transplantacija pluća krajnji je terapijski postupak kod plućnih bolesti na koje lijekovi više ne djeluju. Najčešća indikacija za transplantaciju pluća je kronična opstruktivna plućna bolest. (KOPB). Na drugom mjestu je idiopatska plućna fibroza te potom cistična fibroza, a onda i još neke rjeđe indikacije. Donori su najčešće mladi, zdravi ljudi koji stradaju iznenada, često u prometnoj nesreći. Takav donor može spasiti nekoliko života. Većina građana RH potencijalni su donori u slučaju moždane smrti, osim ako su se upisali u registar nedavatelja organa, što je učinilo oko 3000 građana. RH je jedna od sedam zemalja okupljenih u Eurotransplantu, zakladi za doniranje i dodjeljivanje organa za transplantaciju, u kojoj su još i Belgija, Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Austrija i Slovenija, što pokriva ukupno 136 milijuna ljudi.
SVJETSKI PROSJEK PETOGODIŠNJEG PREŽIVLJENJA S NOVIM PLUĆIMA JE IZMEĐU 55 I 60 POSTO, A HRVATSKI PROSJEK IZMEĐU 65 I 70 POSTO, NAPOMINJE AKADEMIK PROF. SAMARŽIJA