MILAN KUJUNDŽIĆ

Hitna služba imala je niz slabosti, a jedna je i ta da znatan broj liječnika koncesionara nije htio dežurati pa se nije mogla osigurati zdravstvena zaštita vikendima u brojnim mjestima. Ubuduće će i koncesionari dežurati

e-savjetovanju što će proći. Razmatralo se da se to poveća na 4000 kuna kako bi se više ljudi odlučilo na dopunsko, čime sebi daju sigurnost.

Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti uveo je obavezno dežurstvo koncesionara, sada zakupaca. Kako to ide u praksi?

Jedna od dobrobiti novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti jest uređenje i poboljšanje kvalitete hitne službe. Hitna služba imala je značajnih slabosti, a jedna od njih je i ta da velik broj koncesionara nije htio dežurati, što znači da nije moguće osigurati primjerenu zdravstvenu zaštitu vikendima u brojnim mjestima. Išli smo u promjenu i to se sada počinje primjenjivati. Razgovara se doslovce na svakodnevnoj razini te se sa županijama dogovara što one moraju same, a što im omogućuje zakon te će sad i ti liječnici početi dežurati.

Kako se odvija reorganizacija hitne na terenu?

Dobro. Oni su do sada živjeli svatko u svom svijetu, a integracijom županijske hitne, domova zdravlja i koncesionara taj se krug zatvara i svi će znati svoje obveze i pacijenti će imati bolju sigurnost i kvalitetu.

Primarci tvrde da će morati iz svojih ambulanti ići na hitne intervencije u radno vrijeme, je li to točno?

Ne, to će raditi u dane kada dežuraju, ne u redovno radno vrijeme.

Prošle je godine najavljena edukacija medicinskih sestara i tehničara u hitnoj. Nakon smrtnog slučaja mladića u Zaprešiću ta se tema intenzivirala. Kada ćemo u timovima hitne imati sestre s većim ovlastima kako se ne bi dogodilo da ne smiju reagirati ako u timu nema doktora?

Zbog manjka liječnika u hitnoj službi odlučili smo pratiti praksu u svijetu pa smo pripremili zakonski, a sada i izvedbeno te će medicinske sestre prvostupnice s trogodišnjim studijem ići na dodatnu edukaciju kako bi mogle popunjavati timove T2. U idućim mjesecima trebaju započeti studiji i onda ćemo za šest do 12 mjeseci imati educirane sestre i bolje popunjene timove.

Nedavni slučaj malog Gabrijela Bebića u Metkoviću na najgori je mogući način pokazao nedostatak nekih propisa. U kojoj je fazi izmjena pravilnika koji će omogućiti liječnicima da gledaju parametre iz krvi, što sada smiju samo laboratorijski biokemičari?

Svjesni smo da se u svijetu mijenja medicina i dostupnost labo- ratorija i još u proljeće prošle godine krenuli smo u pilot-projekt nabave analizatora za 12 lokacija na otocima. Njima bi se napravilo sedam ili osam vrlo važnih biokemijskih i hematoloških parametara koji pomažu liječniku u prepoznavanju i postavljanju dijagnoze. Uz pilot-projekt krenula je i promjena pravilnika pa bi se takvi analizatori do ljeta mogli postaviti na mjestima gdje se dežura u hitnoj službi.

Što je s liječnicima iz Metkovića za koje su utvrđeni propusti u radu?

Sada traju istražne radnje DORH-a. Inspekcija Ministarstva zdravstva i Komore napravili su svaka svoje izvješće i to je proslijeđeno DORH-u.

Nedavno je pod dramatičnim okolnostima vašu bolnicu, KB Dubrava, napustio prof. Patrlj. Tada ste mi rekli da ne želite komentirati istupe pojedinaca, ali ako jedan od najuglednijih kirurga u državi ode iz bolnice i za to optuži politiku, može li ministar to ignorirati?

Predstojnike klinika bira uprava bolnice i tu nema politike. Kao ravnatelj 2005. doveo sam prof. Patrlja na mjesto šefa klinike i reizabrao ga 2009. Nikada nisam kao ministar nazvao bilo koju bolnicu i kazao da nekog postave ili ne postave za šefa klinike. Zašto ga nisu izabrali opet, to morate pitati njih. To nikakve veze nema s politikom.

Nema veze s tim što je stao uz dr. Kolaka dok ste vi bili s njim u sukobu?

Moram priznati da uopće nisam pratio tko je uz koga stajao.

Liječnici nam odlaze, sada odlaze sve mlađi, već i studenti medicine obvezuju se stranim klinikama. I druge su nove članice EU bile u takvoj situaciji, ali su neke uspjele preokrenuti trend i vratiti svoje liječnike. Planira li Hrvatska motivirati svoje doktore da ostanu?

Potrebe za liječnicima i sestrama postoje u svim zemljama u Europi i naravno da ih bogati lakše mogu privući iz zemalja kao što su Hrvatska, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Češka. Oni su imali značajan odlazak, ali sada imaju i značajan povratak. I iz Hrvatske značajno odlaze i doista je potrebno nešto učiniti. Najučinkovitiji je model povećati plaće i stimulacije i to je obveza i na lokalnoj i na državnoj razini, to treba razmatrati u granicama mogućeg.

Dokle ćemo razmatrati, ljudi odlaze?

Lako nije, a mora li se – mora se. Planira se povećanje plaća od pet posto. Kamo sreće da je to više.

Istovremeno naše doktore tjeramo da rade prekovremeno, a za to ih ne plaćamo. Takvo je stanje rezultiralo s 4000 tužbi od kojih država većinu gubi. Zabrinjava li vas to?

Bez prekovremenog rada sustav ne bi mogao funkcionirati. To treba riješiti i sigurno će biti riješeno novim kolektivnim ugovorom. Ovaj koji je na snazi nepošten je prema liječnicima koji rade prekovremeno jer su do 16 sati plaćeni po jednoj tarifi, a poslije toga manje. To će očito imati sudski epilog, a ono što ću sa svoje strane Nastavak na 6. stranici