Svi su u priči zaboravili na studente koje osiromašujemo i radimo ‘bokce’

sezona bila najjača, kada u naselju ima i puno gostiju iz Italije, tako da sam doživjela i tu radnu atmosferu. Uz djelatnike naselja sve se može naučiti i svladati – kaže nam Ana Brkić. Neke njihove kolegice ljeto su provele u Hostelu Karlovac u Selcu gdje su praksu odradile u ugostiteljstvu. Ovoga ljeta ponovno će u Selce i kažu, vesele se. Albert Gajšak, Karlovčanin koji je sa samo 18 godina osnovao svoju tvrtku CircuitMess, dakle odmah nakon što je maturirao u karlovačkoj Gimnaziji, u kojoj se i samozaposlio preko učeničkog servisa i tako postao učenik-direktor, u sklapanju svjetski poznatog proizvoda “uradi sam” igraće konzole, pomagali su mu i njegovi kolege iz razreda, pa i mlađi brat koji je sada gimnazijalac. – Od velike su mi pomoći tog prvog ljeta bili moji prijatelji iz Gimnazije. Cijelo smo ljeto zajedno radili i slagali prve narudžbe. No, kako se tvrtka razvijala, pa sada imamo i novi proizvod, nisam se više mogao osloniti na učenike, s obzirom na to da oni mogu raditi samo ljeti. Sada mi se više isplati zaposliti čovjeka koji će, kada se upozna s poslom, biti s nama. Tako danas tvrtka ima sedam zaposlenih, a angažiramo i studente. No, inače podržavam rad mladih preko Učeničkog servisa, jer i sam sam tako radio preko ljeta. Svaka je zarada učeniku ili studentu dobro došla, na zarađeni novac gledaš drukčije, znaš što si sve uložio da bi nešto zaradio i više cijeniš posao, i onaj koji ti je struka, ali i bilo koji drugi – kaže Gajšak.

Ispada da je bolje ne plaćati

Karlovački Zavod za zapošljavanje već godinama na popisu najtraženijih zanimanja ima upravo konobare, kuhare, radnike na održavanju, trgovce. Iako do sada nisu imali zahtjeve poslodavaca u kojima bi se tražilo zapošljavnje umirovljenika očekuju ih ubuduće. Tvrtka SPAR Hrvatska otišla je najdalje u potrazi za umirovljenicima kao dodatnom radnom snagom. – Nakon odluke Vlade pokrenuli smo program u kojem našim i ostalim zainteresiranim umirovljenicima nudimo zapošljavanje temeljem ugovora o radu. Onima kojima je potrebno osiguravamo i plaćeni prijevoz te mogućnost izbora lokacije rada ovisno o mjestu stanovanja. Mogućnost zapošljavanja, osim na poziciji blagajnika - prodavača, nudimo i na radnim mjestima pekara i mesara. U nekoliko dana u SPAR Hrvatska prijavilo se oko 200 umirovljenika – kazali su nam u tvrtki SPAR Hrvatska. Ističu da imaju stalnu potrebu za djelatnicima. – Nudimo i mogućnost studentskih poslova. Za vrijeme sezone u zapošljavamo oko 250 studenata – dodaju u tvrtki SPAR Hrvatska. – Osim učenika i studenata i umirovljenici su sve traženiji na tržištu rada, posebno nakon što je s početkom godine država uredila zakonske okvire za zapošljavanje umirovljenika na pola radnog vremena po kojima ti umirovljenici imaju prava kao i ostali zaposlenici po Kolektivnom ugovoru, pa osim na pola plaće mogu računati i na dio ostalih pogodnosti koje radnici imaju; od božićnica, uskrsnica, regresa, mogu otići na bolovanje... I prije su umirovljenici mogli dodatno raditi, a da ne zamrzavaju mirovine, ali putem raznih ugovora, primjerice ugovora o djelu, ali procedura je bila puno kompliciranija. Ovo je puno elegantnije i mi smo se godinama zalagali za taj model. Nije to sada da umirovljenik mora raditi, ali ako je netko još uvijek dovoljno zdrav, osjeća se dobro i može raditi, zašto to ne bi iskoristio. U svakom slučaju, umirovljenicima je svaka dodatna kuna dobrodošla, a iskustvo, znanja, vještine koje imaju, to je nemjerljivo – kazao je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. Prema podacima koje ima, umirovljenici do poslova dolaze preko Zavoda za zapošljavanje, ali i brojnih agencija, među kojima je i sve više onih koje traže posao samo za njih. Tako je lani bilo 5138 korisnika starosne mirovine koji su radili na pola radnog vremena. Muškarci, kojih je u toj brojci čak 3189, najviše su radili u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, njih 766. Gotovo 500 radilo ih je u trgovini na veliko i malo i bavili su se popravcima vozila i motocikala. Službeni podaci govore da su bili zaposleni i u prerađivačkoj industriji, u sustavu obrazovanja, bavili su se prijevozom i radili u skladištima, a dosta ih je radilo i u zdravstvenom sustavu te u građevini. Umirovljenice su također bile najzaposlenije u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, njih 415, a nešto manje radilo ih je u zdravstvu, u trgovini na veliko i malo, u sustavu obrazovanja, prerađivačkoj industriji, uslužnim djelatnostima. Ako pratimo rad umirovljenika po županijama, osim Grada Zagreba u kojem ih je najviše; čak 1733 umirovljenika lani je radilo po četiri sata u metropoli, “najzaposleniji” su umirovljenici iz Primorsko-goranske županije gdje ih je bilo 633, zatim u Splitskoj (562) pa Istarskoj županiji s 385 zaposlenih umirovljenika. Slijede Zagrebačka, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Varaždinska pa Karlovačka županija sa 111 zaposlenih umirovljenika. Najmanje ih je radilo u Požeško-slavonskoj županiji gdje su evidentirana 33 umirovljenika. No, sve to nije odgovor na kroničan nedostatak radne snage u Hrvatskoj. – Umirovljenici su lani činili tek 0,3 posto zaposlenika u Hrvatskoj. Ta će brojka rasti, ali ne puno. Možda dođemo do toga da će 1,5 posto onih koji rade biti umirovljenici, a to je malo. To je svega 20.000 ljudi, a Hrvatskoj kronično nedostaje daleko veći broj sposobne radne snage na svim poljima. To je golem problem zbog kojeg će i mirovinski sustav doživjeti kolaps. Mislim da nedostatak koji će biti sve veći ubuduće možemo nadomjestiti tek osmišljenom imigracijskom politikom – dodaje Hrelja. Ističe da smo u zadnjim desetljećima zanemarili kulturu rada koja, smatra Hrelja, mora postojati od školskih dana. – Uvijek je dobro raditi i biti koristan sebi i drugima. No, ono zbog čega sam ogorčen i za što smo se zalagali, ali nismo uspjeli je odnos prema studentima – radnicima. Država je uvela cenzuse studentima koliko tijekom godine smiju zaraditi, a to nije dobro. Uz to, zalažemo se za to da se studentima na zaradu mora uplaćivati mirovinsko, ne porezi ili zdravstveno, ali mirovinsko da kako bi stjecali staž, a ne da ga počinju stjecati s 30 godina pa onda u 60-ima nemaju dovoljno staža. Time ih trajno osiromašujemo i radimo “bokce” od njih – poručuje Silvano Hrelja. Darko Kišić, poznati karlovački frizer koji je vlastiti frizerski obrt otvorio još 1979., i danas radi iako je već godinu dana u punoj starosnoj mirovini u koju je otišao s 45 godina staža. – Radim još zbog “velike” penzije. Dobio sam mirovinu od 2660 kuna. Kada sam vidio kakva će mi mirovina biti, a još se osjećam radno sposobnim, zatvorio sam obrt i otvorio j.d.o.o. u kojem sam direktor-umirovljenik-radnik. Zadržao sam svoje radnice, plaćam