Djeca u osnovnoj školi više vjeruju u budućnost svijeta i EU nego Hrvatske

Đaci su već od petog razreda pod velikim pritiskom, čak ih 88,9 posto kaže: ‘Moji roditelji očekuju da ću ići na fakultet i imaju visoka očekivanja od mene u školi’

Žele biti informatičari, psiholozi, popularni gejmeri, kemičari, dizajneri, sanitarni inspektori, menadžeri poznatih modnih kuća, vlasnici OPGova ili pak žele raditi bilo kakav posao u kojem je dobra plaća. Neki od njih žele raditi slastice i kolače, neki sanjaju odvjetništvo kako bi pokazali što mogu, ili se u budućnosti vide u politici i to isključivo kako bi popravljali svijet.

Životni planovi

Ima među njima i onih koji planiraju “činiti ljude zadovoljnima svojim osmjehom” i onih koji bi radili poslove kojima mogu, kako kažu, pomoći ljudima i Hrvatskoj, ali strahuju, da dok dovoljno odrastu, u Hrvatskoj više neće živjeti nitko! Sažeto, aspiracije su to zagrebačkih osnovnoškolaca – njih 2700 – koji su sudjelovali u istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom “Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene.” Istraživanje je provodio istraživački tim znanstvenika iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta (Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić, Inja Erceg, Iva Košutić, Gordana Kuterovac Jagodić, Iris Marušić, Jelena Matić Bojić i Josip Šabić), a u njemu je sudjelovalo 1228 učenika petog i 1181 učenik osmog razreda iz 23 zagrebačke osnovne škole. U dvije godine, koliko se projekt provodio, uz učenike su bili uključeni i roditelji – ukupno 120 obitelji, ali i nastavnici i profesori škola. Glavi cilj istraživanja bio je artikuliranje razmišljanja djece i mladih osoba o njihovim školskim iskustvima, obrazovnim, karijernim i životnim željama, planovima i snovima te kao takav, predstavlja i prvi sustavni pokušaj longitudinalnog istraživanja te teme u Hrvatskoj. – Kvalitativna faza istraživanja bila je usmjerena dubinskom ispitivanju obrazovnih aspiracija putem 1034 polustrukturirana intervjua provedena na 120 trijada sudionika sastavljenih od učenika, njihovih roditelja i učitelja iz pet zagrebačkih škola tijekom dviju školskih godina. Kvantitativna faza istraživanja sastojala se od ponavljanih primjena upitnika na učenicima iz 23 zagrebačke škole u trima različitim točkama mjerenja tijekom školskih godina 2016./2017. te 2017./2018. – pojasnio je istraživački tim koji je rezultate sažeo i u publikaciji.

Opterećenost uspjehom

Važnost, kako kažu, obrazovnih aspiracija izlazi iz okvira područja obrazovanja, jer istraživanja upućuju na to da su aspiracije povezane s razvojem identiteta, osobnom dobrobiti i smanjivanjem rizika socijalne isključenosti kod mladih. Istovremeno istraživanja dovode do razvoja strategija kojima se među djecom potiču visokoobrazovne aspiracije, kao i unapređuju načini na koji se o aspiracijama razgovara u obiteljima, obrazovnom sustavu i široj zajednici. – U svakoj od 23 škole u istraživanju su sudjelovala najmanje dva razredna odjela učenika četvrtih i sedmih razreda u školskoj godini 2016./2017. Tako je osigurano longitudinalno praćenje istih učenika od trenutka kada su na završetku 4./7. razreda,