Hrvatsko državljanstvo lani zatražilo pet puta više Britanaca nego 2017.
Prosvjed zbog Brexita U Hrvatskoj živi 659 Britanaca. U 2017. samo njih pet zatražilo je državljanstvo, a lani je MUP zaprimio rekordna 23 zahtjeva Kada mi istekne britanska putovnica, neću je obnavljati, kaže Janet Berković, a Ed Alexander dodaje: Svi k
LJUDI PRONALAZE BAKE U NJEMAČKOJ, DJEDOVE U IRSKOJ... SVI POKUŠAVAJU IZIĆI IZ BRITANIJE, KAŽE ED ALEXANDER
Dan nakon što su birači u Ujedinjenom Kraljevstvu u lipnju 2016. na referendumu izglasali izlazak iz EU, Janet Berković, Britanka sa samoborskom adresom, otišla je u MUP i zatražila hrvatsko državljanstvo. Dijelom je to bio izraz prosvjeda jer takav ishod referenduma nije podržavala, ali ni očekivala, a dijelom i racionalna odluka da će od tog trena budućnost postati neizvjesna.
Hrvatsko je državljanstvo dobila 15 mjeseci kasnije. Janet Berković, prevoditeljica iz Boltona blizu Manchestera, koja gotovo 40 godina živi u Hrvatskoj, tako se pridružila stotinama tisuća Britanaca diljem EU koji od referenduma i aktiviranja članka 50. o izlasku iz EU u ožujku 2017. traže državljanstva europskih država.
Sloboda kretanja kao pravo
Prema podacima iz MUP-a u Hrvatskoj je 2017. samo pet britanskih državljana zatražilo hrvatsko državljanstvo, koje jamči i državljanstvo EU, da bi lani primili 23 zahtjeva.
– Mogla sam državljanstvo zatražiti i ranije, ali nisam imala potrebu. Nakon referenduma, učinilo mi se da potreba postoji – kaže. Hrvatske brojke nisu impozantne izvan konteksta pa treba naglasiti da ovdje živi 659 britanskih državljana – njih 382 s privremenim i 277 s trajnim boravkom. U Španjolskoj, gdje ih je najviše, 310 tisuća, lani je njih 200-tinjak zatražilo državljanstvo, možda i zato što, za razliku od većine drugih država, Španjolska ne dozvoljava dvije putovnice. Slijedi Republika Irska s 250 tisuća Britanaca i 200 tisuća zahtjeva, Francuska gdje živi 190 tisuća Britanaca od kojih su 3173 zatražila državljanstvo te Njemačka s britanskom zajednicom od 110 tisuća i 7400 zahtjeva. S druge strane nalazi se, primjerice, Estonija. Od 1400 Britanaca samo je jedan zatražio državljanstvo.
– Meni je ovdje lijepo i zašto bih si komplicirala život – nastavlja Janet. Suprug je hrvatski državljanin, djeca imaju dvojno državljanstvo pa bi ostala jedina sa statusom osobe iz treće države. Tu su i neke svakodnevne situacije koje bi joj mogle biti onemogućene, poput prijelaza granice na malograničnim prijelazima koji su joj nadohvat ruke. To jesu nagađanja jer se – što je zabrinjavajuće – još ne zna kakav će uopće biti Brexit, koji dolazi već krajem ožujka.
Europska komisija ide prema tome da osigura visoki stupanj tolerancije prema britanskim državljanima koji već borave na području članica EU. Takva razmišljanja su i u skladu s ciljem Hrvatske da se onima koji imaju reguliran boravišni status na dan Brexita omogući zadržavanje prava boravka, a sukladno smjernicama EK. No unatoč takvim najavama, Janet u hrvatskom državljanstvu vidi još jednu vrijednost.
– Želim ostati građanka EU. Bilo mi je drago kad je Hrvatska ušla u EU. Unija, uza sve mane, vrlo je pozitivna stvar jer gradi društvo od 2. svjetskog rata, a slobodu kretanja shvaćam kao važno građansko pravo. I kad mi istekne britanska putovnica, neću je obnavljati. Ne treba mi – objašnjava te upozorava kako velik broj njezinih sunarodnjaka u Hrvatskoj dugo čeka rješenje o državljanstvu.
Došao prije 10-ak godina
Njezine riječi o sporosti procesa potvrđuju i brojke MUP-a koje kažu kako je lani samo 11 Britanaca dobilo državljanstvo.
– Nažalost, nemaju svi mogućnost za državljanstvo. Ja, na sreću, imam – kaže. Jedan od tih Britanaca koji još nije stekao to pravo je Ed Alexander. S Janet se slaže u ocjeni Brexita – krive Davida Camerona koji je referendumom želio osigurati pobjedu na izborima. Referendum je pak kanalizirao nezadovoljstvo ekonomijom i političarima, rasplamsavajući netoleranciju. Ed je u Hrvatsku prvi put došao prije 10-ak godina, prije nego što je upisao studij hrvatskog jezika u Londonu. Od tada je ovdje boravio često, i po nekoliko godina, no prijavljen je tek prije 18 mjeseci.
– Nemam još pravo na državljanstvo i sad mi je žao što ranije nisam regulirao status, ali nije mi trebalo – kaže i dodaje:
– Svi koji imaju mogućnost traže drugo državljanstvo. Ne samo oni koji žive u EU već i u Britaniji. Pronalaze bake u Njemačkoj, djedove u Irskoj... Na njegovu se priču nadovezuje Janet. Otac njezina poznanika je 50-ih godina prošlog stoljeća otišao u Britaniju jer nije želio živjeti u Jugoslaviji. Danas zbog Brexita i njegov sin želi hrvatsko državljanstvo.