EUROPSKI IZBORI
Ljevica, desnica i partner HNS poručuju HDZ-u: Ne srljajte u eurozonu!
SDP O MIGRANTIMA:
Mi smo za kontroliranu imigraciju temeljem kvota i radnih dozvola
ŽIVI ZID:
Želi li Srbija u EU, Vlada treba iskoristiti priliku da se riješe sva otvorena pitanja
Samo tri mjeseca dijele nas do izbora za Europski parlament, no o ključnim pitanjima koja će se postaviti pred novim eurozastupnicima u godini koja bi, po mišljenju mnogih, mogla odrediti budućnost EU, u Hrvatskoj se zasad malo govori. Nekoliko takvih pitanja zato smo postavili većini parlamentarnih stranaka i novoj stranci START kojoj ankete također daju šansu za ulazak u Europski parlament. Jedina stranka koja nam na pitanja nije odgovorila je HDZ, iz kojega poručuju da će sve reći u izbornom programu.
Priprema za eurozonu
Iz onoga što su nam odgovorile ostale stranke, vidljivo je, pak, da još ne žele otkriti kandidate s kojima u svibnju namjeravaju izići pred birače, ali i da većina njih na liste planira staviti zvučna imena koja bi trebala privući birače. Ti ljudi ipak na kraju vjerojatno neće završiti u Bruxellesu, a zvučna imena na listama će se naći samo kao mamac za birače. Izuzetak je stranka Milana Bandića, koja bez zadrške najavljuje da će u Europski parlament poslati isključivo one koji na izborima dobiju najviše preferencijskih glasova, ali i SDP iz kojega također poručuju kako će svi koji dobiju potrebnu podršku birača na kraju u Bruxelles, što znači da je predsjednik stranke Davor Bernardić otklonio pritiske da se sam postavi na čelo liste. HNS je već predstavio svoje kandidate, predvođene međimurskim županom Matijom Posavcem i također poručuje da će svi izabrani s liste biti i europski parlamentarci. Ostali na to pitanje zasad izbjegavaju odgovoriti.
– Bio bi prvorazredni politički mazohizam prepustiti svoja zastupnička mjesta u Saboru Andreju Plenkoviću, Gordanu Jandrokoviću i Branku Bačiću – otpisali su nam Neovisni za Hrvatsku čiji su zastupnici Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih u Sabor ušli s liste HDZ-a pa bi njihov eventualni odlazak u Bruxelles značio da svoja mjesta prepuštaju HDZ-u.
Kada je riječ o migracijama, temi koja pritišće cijeli EU, stranke koje kampanju grade na tzv. suverenističkim temama očekivano se protive jačem prihvatu migranata, kao i uvozu radne snage. Iz Mosta i Hrasta poručuju da Hrvatska prije svega mora raditi na rješavanju problema iseljavanja. Hrast je voljan omogućiti ciljano i kontrolirano useljavanje, dok NHR poručuje da je “za konzumaciju radne dozvole potreban - rad”.
– Velikom broju doseljenika u Europu motiv nije rad, nego socijalna pomoć. Hrvatska im, stoga, nije željeno odredište – uvjereni su. Na pitanje bi li dopustili veći priljev migranata radi manjka radne snage, u SDP-u ne daju precizan odgovor. Zaključuju da ljudi napuštaju Hrvatsku zbog opće besperspektivnosti.
– Zbog toga SDP drži da će otvaranje tržišta rada za radnike iz inozemstva biti nužno želi li se osigurati minimalne uvjete za stabilnost i budući rast gospodarstva. Pri tome, zalažemo se za kontroliranu imigraciju temeljem definiranja kvota i radnih dozvola – kažu u toj stranci. Iz START-a, pak, poručuju da uvoz radne snage ne treba promatrati kao ideološko pitanje te da nemaju ništa protiv da u Hrvatskoj sreću pronađu dobronamjerni ljudi bez obzira na boju kože ili vjeroispovijest.
Stranke su podijeljene i kada je u pitanju najava skorog uvođenja eura. Živi zid i NHR u toj mogućnosti vide gubitak kontrole nad monetarnom politikom i državnim financijama, a Hrast pogodovanje njemačkom i francuskom uvozu. Da Hrvatska trenutačno nije spremna za ulazak u monetarnu uniju smatra i SDP. Skeptičan je i START kojega zabrinjava nepostojanje transparentnog institucionalnog okvira za upravljanje eurozonom, a Amsterdamsku koaliciju to što nitko građane ne priprema za ulazak u eurozonu.
Ljevica za stabilno susjedstvo
Da je oporba protiv plana koji Vlada smatra važnim nije neobično, no iznenađuje da i iz vladajućeg HNS-a poručuju da “u takve velike promjene ne treba srljati”.
– Dugoročna vizija i ekonomska stabilnost, interes građana, a onda sa strukom donijeti najbolje moguće rješenje za Hrvatsku – kažu u toj stranci u odgovorima na pitanja koje potpisuje budući nositelj liste Posavec.
Kada je riječ o integraciji jugoistoka Europe u EU, stranke na ljevici ističu da je stabilno susjedstvo u gospodarskom i sigurnosnom interesu Hrvatske, no inzistiraju na ispunjenju svih kriterija za članstvo, posebno onih iz 23. poglavlja, među kojima je i suradnja u traganju za nestalima i zaštita nacionalnih manjina. U SDP-u misle da Hrvatska zbog duge granice sa zahtjevnim susjedstvom svoju poziciju mora graditi kao zagovornik i posrednik. Iz HNS-a, pak, diplomatski poručuju kako žele da Srbija što prije ispuni sve uvjete iz 23. poglavlja.
Živi zid, pak, otvoreno kaže da Hrvatska, ako Srbija želi u EU, treba iskoristiti priliku da se riješe sva otvorena pitanja, a u Mostu idu i korak dalje. Smatraju da Srbija ne bi smjela zatvoriti ni jedno poglavlje dok ne ispuni uvjete iz 23. poglavlja. Najoštriji je ipak Hrast koji traži potpunu blokadu pregovora dok se ne riješe otvorena pitanja, a ističu da se Srbija treba suočiti s prošlošću, priznati agresiju na Hrvatsku i sanirati ratnu štetu.
O akcijskom planu Europske komisije protiv lažnih vijesti mišljenja su također podijeljena.
– Taj akcijski plan birokrati iz vladajuće strukture osmislili su kako bi utjecali na rezultate budućih izbora – kažu u NHR-u. U Živom zidu tvrde da je “najveći ‘fake news’ Vlada, a izvori lažnih vijesti njezini su ministri”. I u Mostu taj plan smatraju pokušajem uspostave monopola na istinu, a START pozdravlja taj plan na europskoj razini. Cenzure se boje i u Amsterdamskoj koaliciji.
MNOGIM DOSELJENICIMA U EUROPU MOTIV NIJE RAD, NEGO SOCIJALNA POMOĆ, KAŽU U NHR-u
HDZ JEDINI NIJE ODGOVORIO NA NAŠA PITANJA. U TOJ STRANCI KAŽU DA ĆE SVE REĆI U IZBORNOM PROGRAMU