Iskoristimo ženski talent u znanosti!

Danas slavimo Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti te obilježavamo dvadeset godina otkako je Europska komisija objavila svoj prvi politički program za promicanje žena u znanosti. Prešli smo dug put od pionirskih dana znanstvenica poput Marie Skłodowske Curie i Rite Levi-Montalcini. Danas je u Europi na sveučilištima više žena nego muškaraca, a broj djevojaka koje se odlučuju za znanost, inženjerstvo, tehnologiju i matematiku polako raste. Ipak, žene su i dalje znatno podzastupljene, a njihov potencijal u potpunosti se ne prepoznaje, ne cijeni i ne razvija. A opet, kako ćemo se uhvatiti u koštac s izazovima kao što su klimatske promjene i globalno onečišćenje ako polovica našeg talenta u tome ne sudjeluje? Kako ćemo razviti umjetnu inteligenciju za cijelo čovječanstvo bez žena? Iz izvješća o stanju „She figures“, koje se bavilo zastupljenošću spolova u istraživanju i inovacijama, a Komisija će ga objaviti sljedećeg mjeseca, vidljivo je da je ukupno gledano došlo do poboljšanja. Praktički smo postigli rodnu ravnotežu u pogledu doktoranada. Međutim, ako pogledamo dalje niz ljestvicu znanstvene karijere, postoji napredak, ali još dominiraju muškarci. Samo trećina europskih istraživačkih znanstvenika su žene, a žene zauzimaju nešto manje od četvrtine najviših akademskih pozicija. Napredujemo, ali ne dovoljno brzo. Zapravo, ako nastavimo istim tempom kao i tijekom zadnjeg desetljeća, ravnopravnost spolova na istraživačkim pozicijama dosegnut ćemo do 2060., na rukovodećim položajima na sveučilištima do 2067., a u plaćama do 2149. Za 130 godina! Svijet je, naravno, složeniji od takvih jednostavnih kalkulacija, ali njima se naglašava važna činjenica: napredak ne dolazi sam od sebe. Do sada, mnoga djelovanja usmjerena na ravnopravnost spolova bila su fokusirana na mentorstvo, obuku i pripremu žena za hvatanje u koštac sa sustavom. Ukratko, bila su usredotočena na žene, a ne na strukture. To je svakako korisno, ali moramo učiniti više da bismo popravili sustav. Kao prvo, tome će pridonijeti jasno definirani ciljevi. Aktualnim programom EU za istraživanje i inovacije Obzor 2020. postavili smo ambiciozan cilj od najmanje 40 posto žena u našim tijelima koja donose odluke. S ponosom mogu reći da smo taj cilj ostvarili. Osim toga, podržavamo razvoj strategija rodne ravnopravnosti za sveučilišta i istraživačke institute. U nekim institutima i sveučilištima te dobrovoljne mjere daju rezultate, ali u onima u kojima to nije slučaj vjerujem da je vrijeme da se ozbiljno razmotri korištenje kvota. Drugo, moramo prestati razmišljati o pauzama u karijeri kao prekidačima karijere. Na europskoj razini imamo posebnu bespovratnu pomoć za potporu mobilnosti znanstvenika namijenjenu osobama koje nastavljaju karijeru nakon pauze. Suprotno uvriježenom vjerovanju, naše procjene pokazuju da takvi povratnici općenito postižu bolje rezultate prilikom evaluacije projekata u usporedbi s ostalim znanstvenicima koji se prijavljuju za bespovratna sredstva u okviru aktivnosti Marie Skłodowska Curie. Jednostavno su bolji. Treće, moramo raskrinkati nesvjesnu pristranost. Naše baze podataka pune su studija koje pokazuju da je ta pristranost stvarna – identični životopisi ocjenjuju se drugačije jer u jednome stoji žensko ime, a u drugome ne; manje se citiraju publikacije koje su napisale žene iako su slične visoke kvalitete; recenzije i preporuke pišu se u manje pozitivnom tonu. Osviještenost je prvi korak u rješavanju problema. Pozitivna diskriminacija je drugi. Ne možemo si priuštiti okolišanje ako neravnopravnost među spolovima želimo okončati već u ovoj generaciji.