OD STIGMOM
u Hrvatskoj procjena je struke, ali i konstantan podatak budući da se smatra kako epilepsija zahvaća oko jedan posto stanovništva općenito. Status oboljelih u nas ne razlikuje se značajno u usporedbi s drugim zemljama te su kod većine, kaže dr. Sruk, napadaji dobro kontrolirani.
– Ipak, osobe s epilepsijom nose specifično breme koje je vezano uz nepredvidljivu pojavu epileptičkih napadaja i koje se može javiti u obliku društvene izoliranosti kao posljedice neznanja i negativnih stavova društva prema osobama s epilepsijom (objektivna stigma). Uz to, često se javlja subjektivna stigma koju čini unutarnja percepcija oboljele osobe da nije dovoljno dobra uz strah da je označena ili vrednovana drugačije iako stigmatizirajuće svojstvo nije poznato ili jasno vidljivo. Nastojimo pratiti svjetske inicijative da sve države osiguraju jednaku kvalitetu života u područjima obrazovanja, zapošljavanja, prijevoza i zdravstvene zaštite uz uspostavljanje prikladnog zakonodavstva koji štiti prava svih osoba s epilepsijom – navodi dr. Sruk.
Kontrola bolesti uz lijekove
Po pitanju dostupnosti liječenja epilepsije u Hrvatskoj možemo reći da dobro stojimo, ali uz napomenu ove specijalistice neurologije da bi se uvjeti propisivanja lijekova trebali prilagoditi suvremenim stručnim smjernicama i pojednostaviti postupak nabave pojedinih lijekova za epilepsiju. Kontrola bolesti u smislu smanjenja broja epileptičkih napadaja u većine oboljelih moguća je uz lijekove no, kako kaže dr. Sruk, 30 posto ljudi s epilepsijom su takozvani farmakorezistentni bolesnici.
– Kontrola bolesti ne postiže se usprkos redovitom uzimanju lijekova te su ti bolesnici kandidati za neurokirurško liječenje koje se također posljednjih godina poprilično usavršilo i pokazuje veliki postotak uspješnosti, u čemu Hrvatska prati suvremena postignuća izvrsnim rezultatima u svojim centrima.