SAMO 15% PROFESORA PROČITALO KURIKUL
STATISTIKA DEMANTIRA ŠKOLU ZA ŽIVOT
Nastavnicima je ostalo još šest mjeseci da nauče kako će učiti djecu. Kurikul iz hrvatskog jezika proučilo je 12 posto nastavnika, a iz matematike 15 posto
LOŠA STATISTIKA NAKON EVALUACIJE PROBNE ‘ŠKOLE ZA ŽIVOT’’ U VIRTUALNIM UČIONICAMA 3000 NASTAVNIKA HRVATSKOG
Gotovo šest mjeseci uoči frontalne primjene “Škole za život”, projekta koji bi trebao promijeniti načine poučavanja u osnovnim i srednjim školama, u Ministarstvu obrazovanja imaju i više nego dovoljno razloga za ozbiljnu zabrinutost ili pak sram. Naime, nakon što je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak nedavno objavila evaluaciju eksperimentalnog provođenja “Škole za život” koja obuhvaća 74 osnovne i srednje škole, statistika joj ne ide na ruku.
Trećina ni zavirila u dokument
Od nešto više od 3000 nastavnika i profesora hrvatskog jezika koji su uključeni u rad virtualnih učionica kako bi se pripremili za nove načine poučavanja, vrednovanja učenika i na novi oblik obrazovanja samo je njih 12 posto u potpunosti pročitalo kurikul vlastitog predmeta po kojem bi od jeseni trebali podučavati učenike. Djelomično je kurikul pročitalo 61,7 posto nastavnika i profesora hrvatskog, a 26,3 posto nije uopće pročitalo kurikul svojeg predmeta čiji je sadržaj ozbiljno, i to nekoliko puta, dijelio hrvatsku javnost i roditelje. Štoviše, zbog ukidanja izborne liste lektire za osnovne škole i izmjene popisa lektire u srednjim školama o nama su pisali i svjetski mediji, a nastavnici uključeni u virtualne učionice uglavnom su djelomično čitali ključni dokument koji im mora i treba biti buduća smjernica za rad. Znači li djelomično pročitan kurikul barem polovinu sadržaja, odgovora nema, kao što nema ni odgovora jesu li razlog slabog čitanja kurikula, male i neznatne promjene u njegovu sadržaju. Štoviše, na nedavno održanoj Večernjakovoj konferenciji, sama Divjak kazala je da je reforma obrazovanja evolucija, ne i revolucija dajući tada prvi put na znanje da velikih promjena, barem kako se to najavljivalo, nema i ne treba ih očekivati. Tako se ministrica Divjak vraća na sam početak priče kada je i najavila “Školu za život” i kada je oštro demantirala da je riječ tek o opremanju škola, ne i suštinskim promjenama koje su zagovarali roditelji na nekoliko velikih prosvjeda diljem Hrvatske. – 91,7 posto sudionika smatra da se metode i oblici rada o ko- jima je bilo riječi na stručnom skupu mogu primijeniti i u njihovim učionicama. 93,9 posto smatra da je rješavanje problema primjenjivo u nastavi, 89,3% sudionika smatra da se odlično ili uglavnom odlično snalaze u virtualnim učionicama, a 79,6% se uglavnom ili potpuno slaže da razmjena ideja i materijala za nastavu te uporaba digitalnih priručnika mogu pridonijeti smanjenju administracije – pojasnili su u Ministarstvu obrazovanja na predstavljanju tijeka eksperimenta ne naglašavajući jesu li dobiveni postoci računani od broja onih koji su pročitali cijeli ili onih nastavnika koji su djelomično pročitali kurikul hrvatskog jezika.
Zadovoljstvo nastavnika
Ništa bolja situacija nije ni s matematikom, iako u Ministarstvu obrazovanja naglašavaju da je većina nastavnika matematike proučila kurikul svog predmeta. – U anketi ih se 15 posto izjasnilo da su detaljno pročitali taj dokument, 58 posto uglavnom se slaže s tom tvrdnjom, dok ih se 27 posto ne slaže s tom tvrdnjom. Kurikul predmeta matematika iduća je tema u virtualnoj učionici, što će dodatno potaknuti i one koji dosad nisu da prouče kurikul – kažu u Ministarstvu. Uostalom, hvale se zadovoljstvom nastavnika koji su sudjelovali u radionicama, a isto su zadovoljstvo ustvrdili na anketnom pitanju “Jeste li zadovoljni organizacijom skupa?”