DOMAĆE JE POD JAČIM NADZOROM Proizvodi hrvatskih farmi sve traženiji

Domaća proizvodnja mesa polako se oporavlja, uvoz usporava, izvoz raste, a potrošači sve više traže kvalitetne domaće proizvode. Čak i veliki trgovci danas se vode filozofijom da, kao u vlastitim zemljama, i na našem tržištu nude lokalne proizvode – i to treba iskoristiti, zaključak je okruglog stola ‘Kakvo meso jedemo u Hrvatskoj’ u organizaciji Večernjeg lista.

Uvoz za 310 milijuna eura

Prema podacima Croatiastočara, uvoz mesa u Hrvatsku od ulaska u EU porastao je čak za 60%. Posljednja istraživanja pokazala su kako 24% hrvatskih građana svakodnevno jede meso, a gotovo dvije trećine njih nekoliko puta tjedno. Najviše kupuju svinjetinu i piletinu, a najmanje teletinu i janjetinu jer je to meso skuplje. Primjerice, u prvih deset mjeseci 2018. uvezli smo 121 tisuću tona mesa i klaoničkih proizvoda za oko 310 milijuna eura, a izvezli 25 tisuća tona vrijednih 68 mil. eura. Enorman uvoz utjecao je na pad potrošačkih cijena mesa, a indirektno i na pad domaće proizvodnje. No sve češće afere i skandali poput najnovijih s bolesnim kravama i salmoneloznim kebabom iz Poljske te ozbiljnom prijetnjom afričke svinjske kuge, ponovno su aktualizirali pitanja kvalitete i kontrole mesa koje uvozimo, sigurnosti potrošača te koliko su danas važne domaća proizvodnja hrane i samodostatnost kako bismo bili konkurentniji i manje ovisni o uvozu. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je od ulaska Hrvatske u EU proizvodnja goveđeg mesa u Hrvatskoj u klaonicama pala za 9%, odnosno 43 tisuće tona, svinjskog mesa za 17%, a povećala se jedino proizvodnja mesa peradi za 7%. Lanjska godina prva je godina nekakve stagnacije uvoza (u 11 mjeseci 2018. u odnosu na isto razdoblje godinu ranije rastao je zanemarivih 1-2%), što ohrabruje s obzirom na to da je u vezi s povećanjem proizvodnje, odnosno klanja domaće stoke u klaonicama za 3-4% - 1000 tona goveda, 5000 tona svinja i 2000 tona peradi više. Taj trend nastavljen je i u ovoj godini, u dva mjeseca zaklano je 4-5% više svinja nego u istom razdoblju 2018., peradi za 3, te svih kategorija goveda za 2%, dok izvoz živih životinja, oko 49 tisuća komada goveda svih kategorija (najviše junadi) i 240 tisuća svinja u 11 mjeseci 2018. predstavlja rekord u posljednjih 10-12 godina. – To je dobar pokazatelj. U odnosu na 2012. živih smo goveda izvezli više za 40%, a svinja čak tri puta više, jedino što tako dobre brojke ne prate i situaciju u klaonicama – tvrdi Bobetić. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak kaže kako bi trebalo napraviti analizu stvarne proizvodnje te uvidjeti je li potrošnja mesa i mesnih prerađevina porasla u RH i potaknula povećanu proizvodnju. Naši proizvođači imaju problem s veličinom tržišta jer naša mesna industrija ne uvozi živu stoku nego samo one dijelove životinja koji su zanimljivi tržištu, odnosno vođeni sezonskom potražnjom zimi više uvoze slaninu, šunku, a ljeti meso za roštilj, kobasice, ćevape, pljeskavice... jer hrvatsko tržište ne može kumulirati potražnju i potrošnju cijele životinje kroz domaći otkup. Nije nebitno ni pitanje što s proizvođačima koji su tovitelji domaćih svinja, klanje obavljaju u susjednim zemljama, članicama EU, gdje im je jeftinije, a onda povratno u Hrvatsku uvoze dijelove i konfekciju vezane za sam proizvod. S jedne strane imamo tako izvoz žive stoke, a s druge strane i uvoz tih životinja u RH. – Kad govorimo o sustavu zdravstvene ispravnosti hrane i nadzoru, imamo sustav koji vrijedi jednako za sve članice EU pa je svaka zemlja po istome modelu organizirala i sustav kontrola. Tako se i u RH proizvodnja, klanje, stavljanje mesa u promet temelji na sustavu samokontrole proizvođača, a Ministarstvo poljoprivrede sukladno nacionalnom programu putem svojih veterinarskih inspektora i kontrolnih tijela nadzire cijeli sustav kroz službene kontrole. Rade se i uzorkovanja hrane koja nisu direktno vezana samo za objekte koji su registrirani nego i za sve proizvode koji se nalaze na tržištu, te se sve što se pojavi kao nesukladno povlači s tržišta. Lani smo tako imali više od 14 tisuća službenih kontrola i oko 3,5 tisuća nadzora, pisali smo i kaznene i prekršajne prijave, i možemo zaključiti da u Hrvatskoj imamo učinkovit sustav koji jamči zdravstvenu ispravnost hrane i sustav sigurnosti hrane koji potrošačima jamči da jedu zdravu i ispravnu hranu – tvrdi Kraljičak.

Dokazivanje sljedivosti

Dodaje kako su kod uvoza iz trećih zemalja granični veterinarski inspektori ovlašteni za uzorkovanje te samo hrana koja je provjerena i ima potvrdu da je zdravstveno ispravna može biti na tržištu RH. Dogodi se da se zbog neodgovornosti pravnih osoba koje ih stavljaju na tržište pojave određeni proizvodi koji nisu u skladu s našim propisima. No brzo se intervenira. Takvi se proizvodi povlače s tržišta i preko Centra za uzbunjivanje za hranu (RASSF) obavještavaju sve članice EU, kazao je Kraljičak. Zdravko Barać iz Ministarstva poljoprivrede kaže kako su analize tržišta u suradnji s riječkim Ekonomskim fakultetom pokazale kako hrvatski potrošači najradije kupuju hrvatske proizvode. Kad govorimo o Mesu hrvatskih farmi i drugim oznakama koje promovira Ministarstvo poljoprivrede, one su sve na tragu toga da pokažu i dokažu sljedivost određenog proizvoda, od rođenja životinje, njezinog evidentiranja kroz Jedinstveni registar domaćih životinja, njezinog prometovanja do klanja, prerade i plasmana na tržištu. – Nema članice Unije koja ne provodi određene oblike promocije svojih poljoprivrednih proizvoda na nacionalnoj razini – kaže Barać. I on je uvjeren kako sustav sigurnosti hrane u nas dobro funkcionira. No zbog određenih problema vezanih za stočarsku proizvodnju koji se kumuliraju godinama i eskalirali su i zbog velike mliječne krize u Uniji 2012., sustav se značajno urušavao i Hrvatska je sa 650 mil. kilograma prodanog i isporučenog mlijeka pala na 475 milijuna kilograma, kazao je. nastavak na sljedećoj stranici