Ovaj naš potok dio je starog Zagreba, želimo ga sačuvati

Sunčano prijepodne na slobodan dan učenici iz črnomerečke Osnovne škole Pavleka Miškine nisu provela u igri i odmoru – odlučili su se radije priključiti prosvjednoj šetnji “Spasimo potok Črnomerec”. Povela ih je učiteljica Anita Kristijan, koja je već nekoliko generacija upoznala s ovim potokom i njegovom važnošću.

– Na ovom potoku otkrili smo ostatke starog Zagreba, poput kućanstava koja imaju svoje tradicionalne vrtove s drvenim plotovima, što djeca ne vide često. Susreli smo i čaplje – ističe učiteljica, koja od malih nogu uči djecu važnosti očuvanja planete. No ovoga puta s njima je bilo i tristotinjak ljudi u šetnji koju su organizirale inicijative “Spasimo potok Črnomerec” i “1POSTOZAGRAD”.

Traže izmjenu GUP-a

Razlog je ponovno aktualiziranje teme njegova natkrivanja cestom i tramvajskom prugom s obzirom na to da je Grad Zagreb nedavno raspisao natječaj kojim bi se “pofriškao” idejni projekt i ishodila lokacijska dozvola za dio trase. Šetnju je predvodio kultni pjevač Darko Rundek, a kolonu su uglavnom činili stanovnici Črnomerca koji ne žele da se betonira njihov dio zelenila. Iako je riječ o ozbiljnim stvarima, atmosfera je bila vesela i raspjevana – djeca su pjevala s Rundekom, a psi su u pauzama od kupanja lajanjem pomagali trubaču Igoru Pavlici.

– Hodamo od Črnomerca prema Savi, da vidimo kako je to lijepo mjesto za šetnju – to je smisao našeg okupljanja – da se spojimo s potokom, šetamo i uživamo jer nam se ne sviđa ideja da se potok pretvori u cestu. Grad i priroda trebaju se prožimati, a ne isključivati – kazao je Rundek. Aktualni Generalni urbanistički plan za dio trase potoka Črnomerca, od Krčelićeve ulice do Horvaćanske ceste, predviđa izgradnju produžene ulice Črnomerec te ujedno zatvaranje otvorenog korita potoka. Ta bi izgradnja, smatraju prosvjednici, potpuno poništila sam potok i vrijedan zeleni koridor te ukinula potencijal važnog javnog zelenog šetališta zapadnog dijela grada. – To je stara odrednica GUP-a, još s početka 20. stoljeća. U međuvremenu je sagrađen niz novih prometnica koje servisiraju komunikaciju koju bi ta cesta tobože trebala spajati. Mislimo da treba pribjeći aktualnom rješenju koje stavlja u prvi plan potok kao ekološko-društveno urbanu vrijednost i nešto što je zagrebačka osobitost. Na potok gledamo kao na prednost, a ne kao na prepreku, a planove za betoniziranje smatramo zastarjelima – kaže Saša Šimpraga iz inicijative 1POSTOZAGRAD.

Strogo zaštićene vrste

Mirela Ježina iz inicijative “Spasimo potok Črnomerec” podsjeća kako je 11 kilometara dug potok stanište strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta te naglašava kako njihov rad podržava i Ministarstvo okoliša i energetike, koje je potvrdilo da će stopirati radove ako počnu.

– Zahtijevamo izmjenu GUP-a kako bi potok Črnomerec ostao otvoren na svim dionicama, od Medvednice do Save. Ono što smo dosad učinili jest prijedlog izmjene GUP-a. Dok čekamo potvrdu, u međuvremenu smo napravili i prijedloge uređenja poteza od Ilice do Horvaćanske ceste, odnosno do Jaruna, a svi su ti prijedlozi u sklopu malih komunalnih akcija za 2019. prihvaćeni – kaže M. Ježina. Osim toga, sjeverni dio Zaprešićke ulice, koja se nalazi pokraj potoka, dodaje Ježina, GUP-om je definiran kao zaštićeno arheološko područje.

– Tamo postoji i arheološko nalazište, koje dokazuje da na tom prostoru ljudi borave od kamenog doba, otprije više od 35.000 godina – kaže Mirela Ježina. Usto, ako se natkrije potok, dodaje predsjednica inicijative, ugrozili bi se i vrtovi na istočnoj obali u kojima stanovnici već desetljećima uzgajaju ljekovito i začinsko bilje.