Freske nepoznatog autora naručio je barun Kulmer
Palača je to koja je mijenjala niz vlasnika. Prvo je u njoj boravio ban Petar Zrinski. Potom je, nakon propasti urote, kao naknada za dugove, prodana barunu Čikuliniju, a sredinom 17. stoljeća kupio ju je Ivan Drašković Trakošćanski. Rodbinskim vezama poslije ju je preuzela obitelj Sermage, a udajom kćeri Petra Troila Sermagea zgrada na Markovu trgu pripala je barunu Ivanu Emilijanu Kulmeru. On je ujedno i posljednji privatni vlasnik prije nego što su tzv. Banski dvori postali mjesto gdje se stoljećima donose najvažnije političke odluke.
Cijela svita stručnjaka
Upravo je Ivan Kulmer najvjerojatnije taj koji je zaslužan za pravo umjetničko djelo koje je godinama stajalo ispod crveno-zlatnih tapeta u dvorani “Ban Jelačić”, u kojoj inače zasjeda Vlada Republike Hrvatske. Otkriveno je prošloga ljeta kad je počela obnova palače, vrijedna 4,1 milijun kuna. Vrijedne freske pronašli su radnici koji su skinuli tapete, a sada su restauratori otkrili dosad nepoznate detalje. Analizom su utvrdili da djelo datira u prijelaz iz 18. u 19. stoljeće, kada je upravo Kulmer bio vlasnik zgrade. Prepoznali su da su freske izvedene secco tehnikom, no autor im je još uvijek nepoznat. Barem zasad, kažu iz Vlade, dodajući da se radi o “srednjoeuropskom slikaru”. Nakon završetka svih predviđenih radova, ispred novoobnovljenih freski sjedit će upravo ministrica kulture Ninu Obuljen Koržinek, čije je mjesto tamo bilo i prije nego što su znali što se krije ispod tapeta. Da freske neće više prekrivati, jasno je poručio i premijer Andrej Plenković. Da bi to tako i bilo, morali su angažirati cijelu svitu stručnjaka, kojima je bilo jasno da ih čeka prilično opsežan posao čim su stupili u dvoranu.
– Na osliku su zatečena različita oštećenja, poput natučenih površina nastalih kao priprema za kanal za električne instalacije iz raznih faza uređenja dvorane. Na nekim mjestima nedostajao je slikani i žbukani sloj do građe zida – ističu iz Vlade RH. Prije nego što su počeli s radovima restauratori su morali izraditi studiju freski s analizom te komparativnim primjerima kako bi se mogli rekonstruirati nedostajući dijelovi. Provedena su i laboratorijska ispitivanja, ujedno je i cijela dvorana detaljno je dokumentirana fotografiranjem i metodom 3D laserskog skeniranja.
Sjeverni i dio istočnog zida
U tijeku je izvedba retuša, odnosno oslikavanje nedostajućih dijelova slikane kompozicije.
– Freske su na sjevernom zidu i dijelu istočnog zida dvorane. Na njima je prikazan kopneni krajolik s drvećem, a u daljini morska obala, gradovi i građevine – kažu iz Vlade.