Plesali su na ulici, a sad su se preselili u dvorane
Popularno plesanje na ulici ili breakdance odavno se preselilo u studije. Jedna kultura koja je uvijek mamila mase i privlačila znatiželjnike u Parizu bi 2024. godine mogla zaživjeti kao sport na OI.
Sve više djece i mladih
Veliki je to korak za tu plesnu vještinu koja okuplja sve više mladih, a korijene vuče iz davnih 1970ih. Breakdance se razvio u New Yorku, u Bronxu. Plesati su ga počeli Afroamerikanci i Portorikanci.
– Sustav natjecanja postoji od kada postoji i breakdance, no sada su sve to uobličili da ima glavu i rep i postane pravi sport. Prvo su kvalifikacije, gdje nema borbe nego natjecatelji nastupaju pojedinačno i biraju se najbolji. Sve je razrađeno, a moguće predstavljanje na Igrama nudi i nove mogućnosti. Breakdance je, inače, dio hip-hop kulture. Kao takav je i nastao, a ovo bi mu sada dalo sportski karakter – kaže Gordan Križaj, trener i predsjednik u jednom od najtrofejnijih klubova u Hrvatskoj, Megablastu iz Velike Gorice.
Breakdance se pojavio na Igrama mladih u Buenos Airesu 2018. u obliku dvoboja (“borbi”), a ta je disciplina pridružena Svjetskom savezu sportskog plesa (WDSF). Na OI u Parizu sustav bodovanja, suđenja i samog natjecanja trebao bi biti kao na Igrama mladih u Buenos Airesu. Natjecat će se pojedinačno ili u ekipnoj konkurenciji, jedni protiv drugih, a sve će pratiti suci. Bodovat će se šest kriterija u nastupu: tehnika, raznolikost, performans, muzikalnost, kreativnost i osobnost, a najbolji će ići u sljedeći krug sve do finala.
– Cijela priča počela je na Olimpijskim igrama mladih, a do Olimpijskih igara će se još organizirati razne kvalifikacije. Ipak je to tek za pet godina – kaže Gordan koji je dugo u breakdanceu.
– Ima sve više djece i mladih, a starija generacija više radi s njima. Dosad nije bilo baš neke perspektive, a sada se otvara ovim sportskim dijelom i Olimpijskim igrama. Starija generacija bacila se na edukaciju, ljudi moraju nekako živjeti, zaposliti se. Breakdance je u Hrvatskoj dovoljno popularan i poznat i baš zato se mlađe generacije i uključuju. A počelo se i organizirano raditi s njima. Breakdance je bio dio ulične kulture, plesalo se na cesti, a sada se sve preselilo u dvorane. Tako da je budućnost breakdancea u Hrvatskoj doista pozitivna. Mogu reći za ovaj zagrebački dio, mi se jednom mjesečno nalazimo svi zajedno na zajedničkom druženju i treninzima. Dođe do 200-tinjak djece. S time da ne dođu uvijek isti jer jedni drugima idemo u goste u dvorane – kaže Križaj i govori i o prednostima tog plesa.
Urbanija dimenzija
– Dobar je za motoriku, ali kod plesa nije važan samo fizički dio, ples djecu razvija i psihički. Trebaju zapamtiti korake, upoznati svoje tijelo, da znaju kojim mišićem pokrenuti koji dio tijela... Ples je i socijalan, mora se surađivati u grupi, družiti se. Postoje i timski plesovi u kojima se natječu plesne skupine.
Na svjetskom prvenstvu u Kini u lipnju ove godine natjecat će se i četvero hrvatskih predstavnika. Luka Kelava, Tin Trupeljak, Anja Miličić i Bela Tenžera plesači su iz raznih dijelova Hrvatske i veliki potencijali. No, Igre su još daleko pa je nezahvalno prognozirati tko bi i na njima mogao nastupiti.
Osim breakdancea, organizatori Igara su, želeći olimpijski program učiniti zanimljivijim mlađoj publici, uključili u njega i surfanje, slobodno penjanje te skateboard. Izbor tih disciplina odgovara željama organizatora da “se povežu sa sportovima diljem svijeta s ciljem da se Igrama da urbanija, prirodnija i više umjetnička dimenzija”, istaknuo je Tony Estanguet, šef organizacijskog odbora Igara u Parizu 2024. Ta četiri sporta tek treba potvrditi Međunarodni olimpijski odbor (MOO) u prosincu 2020. godine.
OSIM BREAKDANCEA, ORGANIZATORI IGARA U PROGRAM BI ŽELJELI UKLJUČITI I SURFANJE, SLOBODNO PENJANJE TE SKATEBOARD