OPASNOST NA DVA KOTAČA Rizik da motociklist pogine 35 je puta veći nego za vozača automobila
U Hrvatskoj je lani na cestama poginulo 317 osoba, od čega je njih 59 bilo na motociklu i mopedu. To je devet poginuli motociklista i mopedista više nego 2017. Dolaskom ljepšeg vremena tih je sudionika u prometu sve više, a rizik njihova stradanja višestruko je veći nego kod vozača automobila.
– Broj poginulih motociklista i mopedista u Hrvatskoj je izuzetno velik. Oni čine 18 posto svih poginulih u cestovnom prometu – upozorio je Ante Hari Rako iz Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a na jučer održanom okruglom stolu “Sigurnost na 2 kotača”, koji organizirala udruga Sigurnost u prometu (SUP) u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba. Rako je iznio i podatke da je 32 ili 68,2 posto motociklista poginulo u nesrećama u kojima je uzrok bila nepropisna brzina ili brzina neprimjerena uvjetima, od čega je njih 26 ili 81,3 posto poginulo u nesrećama koje su oni sami skrivili.
Nepoštovanje prednosti
Osam je motociklista pak poginulo u nesrećama u kojima je uzrok bilo nepoštovanje prednosti prolaska, od čega je njih šest poginulo u nesrećama koje su skrivili vozači drugih vozila.
– Postoji predrasuda da su u nesrećama u kojima sudjeluju motociklisti i mopedisti uglavnom krivi drugi vozači. To nije točno, motociklisti su više krivi – kazao je Rako. On je razbio još jednu predrasudu o motociklistima, a to je da kod nas uglavnom stradaju strani vozači na dva kotača. Lani je na našim cestama poginulo osam stranih od ukupno 59 poginulih motociklista. A da je vrlo velika vjerojatnost od ozljeda i fatalnih posljedica u nesrećama u kojima sudjeluju motociklisti, pokazuje i podatak
Da je velika vjerojatnost od ozljeda i fatalnih posljedica u nesrećama u kojima sudjeluju motociklisti, pokazuje i podatak da je od ukupnog broja nesreća koje su se dogodile u pet godina svega njih 23,7 posto prošlo samo s materijalnom štetom da je od ukupnog broja tih nesreća koje su se dogodile u posljednjih pet godina, samo njih 23,7 posto prošlo samo s materijalnom štetom. U udruzi SUP-u navode da motocikli čine samo 3,82 posto u strukturi voznog parka RH, uz prosječno godišnje prijeđenih oko 3000 kilometara, što ih svrstava u visoko rizičnu skupinu sudionika u prometu. Bojan Jovanović iz Zavoda za prometno planiranje FPZ-a istaknuo je da je rizik od smrtnog stradavanja u prometnoj nesreći na prijeđenih milijun voznih kilometara kod motociklista iznosi 76,2 posto, što znači da je taj rizik za njih od 15 do 35 puta veći u odnosu na osobna vozila. Pri tome je upozorio da metalne zaštitne odbojne ograde koje pružaju adekvatnu zaštitu za vozila predstavljaju vrlo opasan element za motocikliste.
PREDRASUDA JE DA SU U NESREĆAMA U KOJIMA SUDJELUJU MOTOCIKLISTI UGLAVNOM KRIVI DRUGI VOZAČI. TO NIJE TOČNO. MOTOCIKLISTI SU VIŠE KRIVI
POSEBNO ZABRINJAVA PORAST BROJA NESREĆA NA BICIKLISTIČKIM STAZAMA, KOJIH JE LANI BILO 44, A GODINU PRIJE 25
Spuštanje branika
A to se odnosi na nosive stupove, oštre elemente te na kose i polukružne završne elemente ograde. Kod pada motociklista na cestu, naveo je Jovanović, njegovo tijelo na ogradu naleti pri brzini od 50 kilometara na sat. Obična metalna odbojna ograda čiji su branici na visini od 25 centimetara od razine kolnika ne može učinkovito zaustaviti i zaštiti motociklista. Stoga bi, kazao je Jovanović, branici trebali biti spušteni do razine kolnika.
Lani su u prometnim nesrećama smrtno stradala 22 biciklista, jedan manje nego 2017.
U SUP-u navode da posebno zabrinjava porast broja nesreća na biciklističkim stazama, kojih je lani bilo 44, a godinu prije 25. Lani je 10 posto biciklista poginulo u nesrećama u kojima je uzrok bila neprilagođena brzina ili brzina neprilagođena uvjetima, a od toga je devet biciklista poginulo u nesrećama koje su skrivili drugi vozači. Na okruglom stolu rečeno je i da sve veći problem u prometu predstavljaju električni bicikli
• i romobili.