Kuščević bi brojio potpise, HNS za promjenu zakona
HNS-ov potpredsjednik Vlade Predrag Štromar i HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević iznijeli su ovih dana dijametralno suprotne ideje o tome kako bi se Vlada trebala postaviti prema tome da je sindikalna inicijativa “67 je previše” prikupila gotovo 700 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o dobi za odlazak u mirovinu. Dok Kuščević zaziva detaljno brojenje potpisa i zahtjev Ustavnom sudu da provjeri ustavnost te inicijative, Štromar smatra da referendum uopće ne treba raspisivati, nego da Vlada treba poslušati volju građana izraženu rekordnim brojem potpisa i Saboru predložiti zakonske izmjene kakve predlažu sindikati.
Kuščević promijenio retoriku
Sam Kuščević promijenio je retoriku u odnosu na izjave od prije nepunih tjedan dana kada je za Večernji
list kazao kako smatra da zbog tako puno prikupljenih potpisa možda neće biti ni potrebna provjera potpisa te da će se, ako to Sabor zatraži, provjera obaviti metodom slučajnog uzorka. Provjere svakog potpisa neće biti jer broj prikupljenih potpisa uvelike premašuje broj potpisa potrebnih za referendum, tumačio je tada Kuščević, no u utorak je u intervjuu za RTL okrenuo ploču i kazao kako smatra da je provjera potrebna. I to ne bilo kakva, nego provjera svih potpisa, sve dok se ne dođe do brojke od 373.568 valjanih potpisa, kako to traži Ustav za raspisivanje narodnog referenduma. Nakon toga, smatra Kuščević, referendumsko pitanje bi bilo uputno poslati na ocjenu Ustavnom sudu, što bi značilo da HDZ, unatoč rekordnom broju prikupljenih potpisa, prije raspisivanja referenduma namjerava “ispucati” sve proceduralne
korake koji bi mogli zaustaviti njegovo raspisivanje.
Štromar, pak, smatra da referendum uopće ne treba raspisivati, nego poslušati ono što je narod zatražio potpisujući za referendum i izmijeniti zakon onako kako su to predložili sindikati. Kao ključni argument pritom iznosi uštedu koja, s obzirom na cijenu od 48 milijuna kuna, koliko je za provođenje referenduma
o braku izdvojila Milanovićeva Vlada, nije zanemariva. Iza Štromarova prijedloga stala je i njegova stranka.
– Smatramo da je bolje uštedjeti sredstva građana, ponovno sjesti za stol sa sindikatima i ispuniti ono što građani zahtijevaju. HNS će o svojem prijedlogu razgovarati s koalicijskim partnerima iz HDZ-a, s ciljem da se pronađe najbolje moguće rješenje za nastavak provedbe reforme mirovinskog sustava – poručuju iz HNS-a. Ta stranka i dalje smatra da je mirovinska reforma nužna, ali da u vidu treba imati sve zahtjeve koje je pred Vladu postavilo 700 tisuća građana.
Tako je i HNS na kraju odustao od cjelovite provedbe reforme koju je snažno zagovarao u vrijeme prikupljanja potpisa za referendum. Budući da su uz referendumsku inicijativu prije stali i drugi koalicijski partneri, SDSS i stranka Milana Bandića, čini se da će HDZ, ustraje li u pokušaju da reformu obrani od sindikalnih zahtjeva, ostati usamljen. Ipak, iz HNS-a još ne odgovaraju na pitanje hoće li, ne uspiju li se s HDZ-om dogovoriti o zakonskim izmjenama kakve traže sindikati, sami u saborsku proceduru uputiti takav prijedlog, za koji bi onda podršku morali tražiti i u oporbi. Iz Banskih dvora doznajemo da jučer na sjednici užeg kabineta ni Štromar ni itko drugi nije potegnuo pitanje referenduma.
Sindikati ne odustaju
Sindikati, međutim, ne gledaju blagonaklono na HNS-ovu ideju da se sve riješi zakonskim izmjenama i da se ne ide na referendum. – Mi smo prikupljali potpise za to da se referendum održi. Pitanje je podupiru li svi koji su potpisali za referendum i naš prijedlog izmjena zakona. Među potpisnicima sigurno ima i onih koji su inicijativu potpisali kako bi obranili pravo građana da na referendumu kažu žele li ili ne žele da Vlada provede nešto što vladajuće stranke na izborima nisu najavljivale - kazao nam je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. A to znači da će sindikati inzistirati na referendumu čak i ako Vlada unaprijed izmijeni zakon • onako kako oni zahtijevaju.
IZMJENE ZAKONA NE UMIRUJU SINDIKATE, ŽELE REFERENDUM