Rijeka će do 2023. postati vrhunska europska rafinerija
Ferenc Horváth, izvršni potpredsjednik MOL Grupe za Rafinerije i marketing o perspektivi naftne i petrokemijske industrije u Hrvatskoj i regiji te smjerovima razvoja
Energetska industrija je jedna od globalno najznačajnijih sektora gospodarstva, a u Hrvatskoj je njihova važnost još izraženija jer po svim analizama već godinama upravo tvrtke koje se bave energetikom zauzimaju Top pozicije po ostvarenom prihodu i dobiti. Ina, koja posluje u sklopu Mol grupe, tradicionalno zauzima prvo mjesto po ostvarenom prihodu u Hrvatskoj. Kakva je perspektiva naftne i petrokemijske industrije u Hrvatskoj i regiji, u kojim smjerovima će se oni razvijati te što konkretno možemo očekivati od Ine i Mola u narednom razdoblju, govori Ferenc Horváth, izvršni potpredsjednik MOL Grupe za Rafinerije i marketing.
Koliko je petrokemijska industrija važna u planovima razvoja MOL grupe u narednom razdoblju?
Vjerujemo da će tržišna potražnja za petrokemijskim proizvodima imati stabilan rast u sljedećih 20 godina, posebno u Srednjoj i Istočnoj Europi. Kao dio naše Strategije 2030., 4,5 milijardi dolara namijenjeno je širenje petrokemije. Radimo na osmišljavanju sveobuhvatnog pristupa održivoj kružnoj ekonomiji i recikliranju te već imamo opipljive rezultate u prijelazu na nisko ugljičnu gospodarstvo.
Kakva je trenutno situacija u MOL-u s petrokemijom te ima li kakvih konkretnih planova za područje Hrvatske?
Neprekidno radimo na uspostavljanju novih partnerstava i prilagođavanju našeg poslovanja, jer smo snažno predani cilju da postanemo vodeći igrač u regiji Srednje i Istočne Europe u vrijednosnom lancu recikliranja. Prošle godine udružili smo se s APK-om, njemačkom kompanijom koja se bavi inovativnim recikliranjem plastike na bazi otapala, kako bismo integrirali recikliranje u naše sadašnje petrokemijsko poslovanje. Kupili smo i Auroru, njemačkog proizvođača recikliranih plastičnih spojeva. Tim ćemo korakom proširiti naš portfelj visokokvalitetnim recikliranim spojevima i ojačati naš položaj dobavljača za automobilsku industriju. Tu je i postrojenje za gumeni bitumen koje se bazira na interno razvijenoj tehnologiji. Nedavno smo položili kamen temeljac novog postrojenja za gumeni bitumen u Zalaegerszegu. Prošle godine, MOL je ostvario važnu prekretnicu u projektu Polyol. Donijeli smo konačnu odluku i sklopili ugovore o inženjeringu, nabavi i izgradnji s društvom ThyssenKrupp Industrial Solutions za provedbu cijelog kompleksa polieter poliola. Projekt Polyol trenutno je naše najveće ulaganje i njegovom provedbom postat ćemo jedini integrirani proizvođač poliola u Srednjoj i Istočnoj Europi.
Postoji li konkretni planovi za rafinerije Rijeka i Sisak?
Krajem 2018., Uprava Ine jednoglasno je odobrila program INA R&M Novi smjer 2023. i objavila svoju odluku. Program uključuje koncentraciju prerade sirove nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka i transformaciju Rafinerije nafte Sisak u industrijski centar. To znači da će Sisak ostati vrijedan dio Ine, a naravno i MOL-a s obzirom na to da smo svi dio jedne poslovne obitelji, te će kompanija nastaviti s poslovnim aktivnostima na lokaciji. Osim već odobrene proizvodnje bitumena, čija će proizvodnja započeti 2021., ostali projekti uključuju logističko središte, proizvodnju maziva i potencijalno rafineriju biokomponenti. Što se tiče riječke rafinerije, ona je vrlo važan dio Ine i MOL-a, a postrojenje za obradu teških ostataka (DCU) unaprijedit će je do razine vrhunske europske rafinerije. Radi se o velikom ulaganju, od 4 milijarde kuna, a postrojenje bi trebalo biti pušteno u rad 2023.
Bioplastika je sve važnija društvena tema. Gdje je MOL odmaknuo po tom pitanju?
Kao što sam već napomenuo, prošle smo godine napravili veliki korak – donijeli smo konačnu odluku o ulaganju u projekt Polyol i započeli sa zemljanim radovima i osnovnim građevinskim aktivnostima. Novi kemijski kompleks imat će kapacitet proizvodnje polieter poliola od 200 kilo tona godišnje i moći će proizvoditi širi spektar krajnjih proizvoda no što smo predvidjeli. Uključivat će i jedinicu za proizvodnju propilen glikola kako bi se maksimizirala operativna i komercijalna fleksibilnost. Ukupni kapitalni izdaci projekta Polyol iznose 1,2 milijarde eura, uključujući već nastale troškove.
MOL se već prije uključio u nekoliko projekata e-mobilnosti. Kakva je situacija s tim i planovi?
MOL je i dio projekta Nexte, kojeg je odabrala Europska komisijaza sufinanciranje putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), u sklopu kojeg će više od 200 stanica za brzo punjenje i 30 stanica za ultrabrzo punjenje biti instalirano u šest zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku. Već smo implementirali sedam punjača za električna vozila u Hrvatskoj, na benzinskim postajama Tifona, a u roku od tjedan dana duž autoceste Dalmatine bit će
• dostupna još četiri.
TRŽIŠNA POTRAŽNJA ZA PETROKEMIJSKIM PROIZVODIMA IMAT ĆE STABILAN RAST U IDUĆIH 20 GODINA, POSEBNO U SREDNJOJ I ISTOČNOJ EUROPI