Digitalne javne usluge i dalje su nam ispod prosjeka zemalja EU
NA 22. MJESTU OD 28 ČLANICA 62,9
Koliko nam je digitalizirana javna uprava ili koliko se Hrvati služe digitalnim javnim uslugama? Ako je suditi prema europskom indeksu DESI, i dalje smo poprilično loši u odnosu na ostatak zemalja. Tek smo na 22. mjestu od 28 članica EU. Ipak, ubilježili smo napredak u odnosu na lani, i to za jedno mjesto, a trendovi su također pozitivni te bodovi ipak rastu, premda smo još ispod prosjeka EU. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu e-recepata, gdje zauzimamo šesto mjesto. Usto postoji visoka razina interakcije između javnih tijela i javnosti na internetu. Uslugama e-uprave aktivno se koristi 75 posto korisnika interneta. Kad je riječ o unaprijed ispunjenim obrascima putem interneta, Hrvatska je 2018. ostvarila bolji rezultat nego prethodne godine. Dostupnost usluga e-uprave za poslovanje je u porastu. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu pružanja usluga e-zdravlja i zauzima deseto mjesto u EU kad je riječ o korisnicima interneta (22 posto). Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih 97 posto upotrebljava e-recepte, a 51 posto razmjenjuje medicinske podatke, objašnjava se u izvješću Europske komisije.
Za komentar smo zamolili i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva na čijem je čelu državni tajnik Bernard Gršić. Ističu da je u procesu niz zakonodavnih prijedloga i projekata koji će DESI pogurati prema gore u sljedećim godinama. Tako je Vlada RH usvojila nekoliko zakonodavnih prijedloga, poput politike otvorenih podataka još u 2018. godini, predstavljajući strateški smjer daljnjeg razvoja politike otvorenosti i transparentnosti javne uprave. Zakonski prijedlog za usklađivanje hrvatskih zakona s direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o dostupnosti internetskih stranica tijela javnog sektora
80 60 40 20 0
Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu pružanja usluga e-zdravlja i zauzima 10. mjesto u EU. Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih 97 posto upotrebljava e-recepte usvojen je u veljači 2019. (Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora). Hrvatska je u procesu uvođenja prilagodbe pristupačnosti svih web-stranica jedinstvene platforme Vlade RH (gov.hr) do kraja 2019. godine. Pokrenut je razvoj elektroničkog procesa za povezivanje svih podataka o registriranju poduzeća i startup poduzeća razvojem elektroničke usluge na jednom mjestu putem sustava e-Građani. Platforma će ponuditi usluge malim i srednjim poduzećima: usluga e-Poslovanja za pristup potrebnim dokumentima od poreznog tijela do dokumenata zdravstvenog osiguranja ili mirovina, dok će usluga e-Pristojbe omogućiti elektroničko plaćanje administrativnih pristojbi i naknada.
Sustav e-Građani omogućuje lakšu komunikaciju između građana i javnog sektora i povećava transparentnost usluga javnog sektora. U sustavu e-Građani za sada postoji 56 e-usluga, a 76 ih je dostupno izvan glavne platforme. Godine 2018. modernizirana je, dodane su dodatne funkcionalnosti i integrirano je više od desetak e-usluga (među kojima su e-Novorođenče, e-Zahtjev za izdavanje e-Putovnice, e-Razmjena studentskih ocjena i druge). Hrvatska pokreće uspostavu Centra dijeljenih usluga
državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva
CENTAR DIJELJENIH USLUGA I VIŠE OD 40 PROJEKATA UBRZAT ĆE RAZVOJ JAVNIH DIGITALNIH USLUGA U BUDUĆNOSTI
(CDU), odnosno za tzv. državni oblak, kako bi se dodatno ubrzao razvoj javnih digitalnih usluga u 2019. Nacionalna strategija zdravstva 2012.-2020., pak, određuje kontekst, viziju, prioritete, ciljeve i ključne mjere u zdravstvu u Hrvatskoj. Novim Zakonom o zdravstvenim podacima i informacijama, usvojenim u siječnju 2019., poboljšava se opseg zaštite osobnih podataka u zdravstvu izmjenama i dopunama propisa kojima se propisuje uporaba i zaštita podataka iz medicinske dokumentacije bolesnika u Središnjem informacijskom sustavu zdravstvene zaštite
• u Hrvatskoj.