Šume u Hrvatskoj su dugo mrtvi kapital koji se može probuditi uz pomoć ulagača
Ekonomika šumarstva, kako je to zamislio dr. Beljan na Šumarskom fakultetu, odnosi se trenutno na oko 26000 hektara šuma čiji je pojedinačni posjed veličine 30 i više hektara Bogatstvo Hrvatska u svojim šumama ima zalihe od 550 milijuna kubnih metara drva
Veliki hrvatski pisac, ali i jedan od najvećih hrvatskih šumarskih inženjera u povijesti, Josip Kozarac, još je sredinom 19. stoljeća bio svjestan problema šumskog gospodarstva na našim prostorima, a iz čega je nastalo i njegovo kapitalno djelo “Mrtvi kapitali”. Naravno, ti kapitali su neiskorištene šume. Činjenica je da se puno toga, posebice u privatnim šumama, nije promijenilo niti 150 godina poslije te se i dalje hvalimo s 48 posto teritorija Hrvatske koje je prekriveno šumama na oko 2,5 milijuna hektara, a isto tako smo svjesni činjenice da nam je čitav drvni sektor na niskim granama.
No, sada se javljaju nove ideje i ljudi koji su svjesni problematike, ali nude i rješenja.
Karlo Beljan, poslijedoktorand na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstavio je svoju ekonomsku studiju gospodarenja privatnim šuma, a kojih je oko 23 posto od ukupnih šumskih površina u našoj zemlji – ostalo je u izravnom ili posrednom državnom vlasništvu. No, trend jačanja privatnog vlasništva u šumarstvu, posebice po pitanju velikih posjednika, jača s procesom restitucije kojom država vraća šume koje su komunističke vlasti nacionalizirale nakon 1945. godine.
-Iako se u formalnom smislu pod šumama nalazi puno veći prostor, naše istraživanje obuhvatilo je oko 270 tisuća hektara privatnih šuma u kontinentalnoj Hrvatskoj te jasno izdvojilo šume pogodne za investiranje. Govorimo o investicijama u šume na način kako se to odvija kod nekretnina, obveznica ili dionica s godišnjim prinosom i to do osam posto i rokom povrata investicije već za 15 godina, kaže Beljan.
Primjer Amerike
Pojašnjava da je na ideju o investicijama u šume, što nije nešto neuobičajeno u svijetu – posebice u Amerikama, sjevernoj Europi te jugoistočnoj Aziji u većem obimu, došao na upit
“GOVORIMO O INVESTICIJAMA U ŠUME NA NAČIN KAKO SE TO ODVIJA KOD NEKRETNINA, OBVEZNICA ILI DIONICA S GODIŠNJIM PRINOSOM, KAŽE BELJAN
jednog hrvatskog mirovinskog fonda koji se došao na Fakultet raspitati se o mogućnosti da svoj kapital oplemene u šumama.
-Svjesni smo činjenice da se najveći dio privatnih šuma nalazi rascjepkan na malim parcelama kod velikog broja vlasnika, no mi smo se fokusirali u ovom modelu na veće šumske posjede s barem 50 hektara šume. Konkretno, naš tipski primjer predviđa greenfield ulaganje u kupnju 100 hektara šume u kontinentalnoj Hrvatskoj, a čija prosječna cijena varira od 0,46 poslijedoktorand na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstavio je svoju ekonomsku studiju gospodarenja privatnim šuma