Trećina građana bez plaće ne može preživjeti dulje od mjesec dana
Unatoč kontinuiranom rastu BDP-a, koji se od početka godine i znatno ubrzao na stope veće od 3,9 posto, te podatke o rastu potrošnje, građani i dalje ne osjete rast standarda i nemaju osjećaj sigurnosti kada je riječ o financijskoj situaciji. Istraživanje provedeno na tisuću ispitanika tako je pokazalo da tek mali broj građana može preživjeti bez plaće dulje od nekoliko mjeseci pa se stoga nameće zaključak da prosječni građanin i dalje živi od “prvog do prvog” te da i najmanji ekonomski potres može znatno utjecati na budžet prosječnog građanina. Zato među ispitanicima nema pretjeranog optimizma, nego se iskazuje sumnja u budućnost i buduću kupovnu moć.
Trošit će isto kao i lani
Naime, otprilike trećina ispitanika, na pitanje koliko bi mogli izdržati bez glavnog izvora primanja, odnosno plaće, procijenila je da bi to bilo razdoblje od maksimalno mjesec dana, što pokazuje da im je eventualna ušteđevina ili prostor za zaduženje svedena na jednomjesečna primanja. Među najugroženijima je 12 posto ispitanika koji tvrde da bi im kašnjenje plaće od tjedan dana onemogućilo egzistenciju te da bi u tom slučaju morali posuditi novac ili zadužiti se dubljim “minusom na računu” i kreditom. Na drugom su kraju spektra oni koji bi bez plaće mogli živjeti dulje od šest mjeseci, a to je izjavila petina ukupnog broja ispitanih. U sredini su dvije trećine Hrvata koji žive od plaće do plaće i nemaju mogućnosti stvoriti izdašniji crni fond, već bi bez osnovnih prihoda mogli živjeti od mjesec dana do maksimalno pola godine. Zanimljivo, istraživanje je pokazalo da većina ispitanika ipak očekuje da će u idućih godinu dana zadržati razinu osobne potrošnje pa je tako 55 posto njih procijenilo da će njihovo kućanstvo trošiti isto kao i ove godine, a trećina ih očekuje da će im se potrošnja i povećati.
Ne vjeruju u bolje sutra
Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek ističe da se raspoloženje potrošača poklapa s ekonomskim trendovima iskazanima rastom BDP-a, odnosno njegovom najvećom komponentom, a to je rast osobne potrošnje. Iako je BDP u cjelini ubrzao rast, ritam rasta osobne potrošnje kreće se po sličnim stopama kao i lani pa je očekivana reakcija ispitanika koji kažu da neće trošiti puno više nego godinu ranije. Što se tiče standarda koji ostaje sličan unatoč rastu BDP-a, Vizek upozorava da je nemoguće očekivati da će ubrzanje rasta BDP-a u jednoj godini osjetno utjecati na standard građana iz više razloga, među kojima se ističe da se ne distribuira jednako među različitim skupinama.
– Građanima na rubu siromaštva rast BDP-a od dva ili tri posto ne pomaže da se izvuku iz teške situacije jer im i rast plaća od dva do tri posto ne može pomoći preko noći. S druge strane, onima s velikim primanjima rast utječe na kućni budžet, no taj sloj građana preživio bi i bez tog povećanja u slučaju krize – objašnjava Vizek. Kada je riječ o ekonomskoj budućnosti, usprkos padu stope nezaposlenosti i rastu BDP-a u prvom tromjesečju, među građanima prevladava pesimizam, pokazalo je istraživanje agencije Improve pa tako čak 86 posto ispitanika ne očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti. Svaki drugi građanin smatra da će u sljedećih godinu dana gospodarsko stanje u Hrvatskoj biti lošije, 36 posto da će ostati isto, samo 13 posto vjeruje da će biti bolje, dok istodobno većina njihovih poslodavaca vjeruje u rast prihoda iduće godine. Istraživanje je pokazalo da trećina hrvatskih građana očekuje rast stope nezaposlenosti u sljedećih godinu dana, a daljnjih 42 posto smatra da će stopa ostati na istoj razini. Ta razlika u izraženom skepticizmu građana u rast standarda i dobrih rezultata na razini makroekonomije i statistike učestala je u poslijekriznim razdobljima.
Hrvatska je proživjela jednu od najdubljih recesija u Europi u kojoj je izgubljeno gotovo 15 posto BDP-a i u kojoj su mnogi građani izgubili posao, čime im se i srozao standard koji nije lako vratiti u tri godine sporijeg rasta. Valja podsjetiti da je i dalje nešto manje od 300 tisuća građana blokirano, a Fina je uputila u proceduru prijedlog za gotovo 80 tisuća osobnih • stečajeva.