21. stoljeće donijelo procvat uslužne ekonomije i više prilika za zapošljavanje žena
Tri od četiri postojeća radna mjesta u Europskoj uniji nalaze se u sektoru usluga. Prelazak na uslužnu ekonomiju dugoročni je trend koji se primjećuje od druge polovice 20. stoljeća, a dodatno je izražen posljednjih osamnaest godina. U 2018. godini zaposlenost u uslugama činila je 74% ukupne zaposlenosti u EU u usporedbi sa 66% u 2000., dok se zaposlenost u industriji u tom razdoblju smanjila s 26% na 22%, a poljoprivreda prepolovila s 8% na 4%, navodi Eurostat u pregledu zbivanja na europskom tržištu rada.
Usluge dodaju 70%
Što se tiče dodane vrijednosti i BDP-a s proizvodne strane, usluge su lani ostvarile 73% ukupne dodane vrijednosti, industrija 25%, a poljoprivreda je pala na samo 2%. Hrvatska slijedi europske trendove, pa se tako kod nas trenutačno dva od tri radna mjesta smještaju u uslužnu ekonomiju dok je na prijelazu stoljeća u uslugama radilo 54 od 100 zaposlenih. Usluge u Hrvatskoj danas ostvaruju 70 posto dodane vrijednosti (2000. godine 64%) prema proizvodnoj metodi, industrija četvrtinu kao i u EU, a poljoprivreda je od početka stoljeća pala sa 6 na 3,6 posto. – Dva su razloga što raste značaj usluga. Jedan je jer smo turistička zemlja, a drugi što cjelokupan razvoj, obrazovni procesi i jačanje digitalnih usluga idu prema razvoju uslužnog sektora – komentira Marina Tkalec, analitičarka Ekonomskog instituta. Među članicama EU, udio zaposlenosti u poljoprivredi u 2018. bio je najveći u Rumunjskoj (23% ukupne zaposlenosti), Bugarskoj (18%), Grčkoj (11%) i Poljskoj (10%). Hrvatska poljoprivreda na sebe veže 7 posto zaposlenih, upola manje nego što je vezala na početku stoljeća. Češka (37%), Slovačka (32%) i Poljska (31%) Hrvatska je rekorder po visokom udjelu privremeno zaposlenih radnika koji tijekom turističke sezone doseže 25 posto
europski su lideri po udjelu zaposlenih u industriji, a snažna industrijska nota omogućila je i brzi rast njihovih ekonomija. Rumunjska i Slovenija također su iznad prosjeka s 30 industrijskih radnika na svakih 100 zaposlenih, dok je u Hrvatskoj taj udio pao s 31 iz 2000. godine na današnjih 26 posto. Uslužne aktivnosti činile su 80 posto pa i više ukupne zaposlenosti u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Malti, Francuskoj, Luksemburgu i Danskoj. Posljednja dva desetljeća europsko je tržište rada bilo u znaku žena, čija se stopa zaposlenosti povećala s 58% na 67%, dok je kod muškaraca došlo do neznatnog pomaka. U 2018. najviša stopa zaposlenosti žena pronađena je u
Švedskoj (80%), Litvi (77%), Njemačkoj i Estoniji (obje 76%). Zaposlenost žena u Hrvatskoj je na samo 60%, a muškaraca 70 posto. Najviše muških radi u u Češkoj (87%), Malti (86%) i Švedskoj (85%). Hrvatska je rekorder po visokom udjelu privremeno zaposlenih radnika koji tijekom ljetnih mjeseci, zbog turističke sezone, doseže 25%.
Bogatiji rade kraće
Eurostat navodi da je druga važna promjena radnih uvjeta na prijelazu stoljeća jačanje rada s nepunim radnim vremenom. U EU se udio onih koji rade skraćeno radno vrijeme povećao s 15% u 2002. na 19% u 2018. Zaposlenost na nepuno radno vrijeme u 2018. bila je mnogo češća među ženama (31%) nego među muškarcima (8%). Najviše radnika koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme nalazi se u Nizozemskoj (47%), Austriji (28%), Njemačkoj (27%), Belgiji (24%) i V. Britaniji (23%).), a najmanje u Bugarskoj (2%), Mađarskoj (4%) te Hrvatskoj
• i Slovačkoj (oba 5%).
VAŽNA PROMJENA JE I JAČANJE RADA S NEPUNIM RADNIM VREMENOM, U NIZOZEMSKOJ TAKO RADI 47% RADNIKA