Dobili 200.000, moguća kazna 2000 - 40.000 kn
Ako i zaključi da trojica načelnika nisu smjela primiti naknade, Povjerenstvo im ne može naložiti da ih vrate
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa otvorilo je jučer predmet protiv trojice HDZ-ovih načelnika općina koji su, kao članovi Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza (HNS), primili po 200.000 kuna kao nagradu za uspjeh naše nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. Zakonom o sprječavanju sukoba interesa dužnosnicima se zabranjuje primanje darova veće vrijednosti od 500 kuna, no u Povjerenstvu kažu kako je malo vjerojatno da se HNS-ove nagrade načelnicima općina Lukač, Ljubešćica i Rovišće, Đuri Bukviću, Nenadu Horvatiću i Slavku Prišćanu, mogu podvesti pod darove. A to znači da im Povjerenstvo ako i zaključi da su primili nedopuštene naknade, ne može naložiti da taj novac vrate. Iako propisuje da dužnosnici ne smiju primati naknade za članstvo u upravnim i nadzornim tijelima neprofitnih organizacija, zakon ne propisuje povrat ni oduzimanje tako dobivena novca. Povjerenstvo im može samo odrediti kaznu od 2000 do 40.000 kuna.
Dobili i drugi, ali su smjeli
Zanimljivo je da je Povjerenstvo i prije postupalo protiv Nenada Horvatića zbog primanja novca od HNS-a, no prijava je odbačena jer je utvrđeno da naknadu nije primao kao član Izvršnog odbora, nego Savjeta Izvršnog odbora HNS-a, koji nije upravno, nego radno tijelo HNS-a. Iako je istodobno bio i član Izvršnog odbora, članstvo je tada zamrznuo zbog, kako se očitovao Povjerenstvu, odluke sportske inspekcije.
U ime nagrade za uspjeh hrvatskih nogometaša u Rusiji članovi Izvršnog odbora HNS-a su, po pisanju portala Telegram, na temelju kojega je Povjerenstvo i odlučilo otvoriti taj predmet, dobili ukupno oko 3,2 milijuna kuna neto, no preostalih 13 članova Izvršnog odbora HNS-a nisu dužnosnici pa im zakon ne priječi primanje takve nagrade.
U ovom slučaju Povjerenstvo je pred zadatkom zbog kojeg mu nitko ne može osporiti ovlast da odlučuje, budući da Zakon o sprječavanju sukoba interesa u ovom slučaju propisuje i kazne za dužnosnike koje se zatekne u prekršaju. Time se ne mogu pohvaliti kada je riječ o slučajevima u kojima su na tapetu visoki državni dužnosnici zbog potencijalnog kršenja zakonom propisanih načela djelovanja, za što sankcije nisu propisane. A u jednom od takvih postupaka, njihovu je odluku nedavno ukinuo Upravni sud i vratio predmet na ponovno odlučivanje. Radi se o postupku u kojem je Povjerenstvo zaključilo da je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić propustila postupiti odgovorno, transparentno i vjerodostojno kada je javnosti i saborskom odboru zatajila informacije o formiranju neformalne skupine koja je bila angažirana na izradi tzv. lex Agrokor.
Ovlasti Povjerenstva
Predmet je vraćen Povjerenstvu jer to tijelo nije reagiralo na usmenu primjedbu Martine Dalić da je u sukobu interesa i predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković jer je prije dolaska na tu funkciju radila u HUP-u, kojem je članarinu plaćao i Agrokor. Međutim, u obrazloženju jučer objavljene presude, sutkinja Vanja Crnković odbila je tumačenje da Povjerenstvo nema ovlast utvrđivati povrede načela djelovanja. Bez obzira na to što za to nisu propisane sankcije, ta sutkinja tumači da Povjerenstvo ima pravo odlučivati o povredi načela jer je svrha zakona prevencija i jačanje integriteta, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju dužnosti.
Primijeni li se ova logika na podnesak kojim je izuzeće Nataše Novaković s istim argumentima nedavno zatražio premijer Andrej Plenković, u vodu bi pala i njegova nastojanja da dokaže da Povjerenstvo uopće nije bilo ovlašteno propitivati njegovo ponašanje pri
• osnivanju tzv. skupine Borg.
MALO JE VJEROJATNO DA SE TE NAGRADE MOGU SMATRATI DAROVIMA