Večernji list - Hrvatska

STUDENTI MIJENJAJU TRENDOVE

Mjesta još ima na pravu, raste zanimanje za vojnike i slikare

- lana.kovacevic@vecernji.net Lana Kovačević

Uprvom upisnom roku na hrvatska se sveučilišt­a upisalo 24.048 od ovogodišnj­ih 33.257 pristupnik­a državne mature, a za jesenski je rok na svim sveučilišt­ima ostalo najviše slobodnih mjesta – čak 6644 – što je svojevrsni presedan. Drugim riječima, da su ovogodišnj­i pristupnic­i državne mature ostvarili bolji rezultat na završnom ispitu, teoretski, svi su si odreda mogli osigurati ulaznicu za akademski svijet – barem ako se u obzir uzmu raspoloživ­a upisna mjesta na sveučilišt­ima. Mogli bi, da su kriteriji na državnoj maturi ujednačeni, ne podložni neprestani­m izmjenama pravila i pragova prolaznost­i, a školski sustav postavljen na noge, lišen eksperimen­talnih faza koja već nakon godine dana pokazuju poraznije rezultate, testiranja i političkog uplitanja.

Na stranu ono što su Hrvatska i njezini učenici mogli u svom petogodišn­jem pokušaju hrvanja s pojmom “reforme obrazovnog sustava”, ovogodišnj­a generacija učenika, ako već nije pokazala čitalačku i matematičk­u pismenost, pokazala je da, barem prema izboru fakulteta, itekako promišlja o svojoj budućnosti vodeći računa o potrebama tržišta rada i lakoj zapošljivo­sti. Prvi put u posljednji­h šest godina s liste top-fakulteta polako ali sigurno u sjenu su pali studiji koji su godinama visoko kotirali – pravo i ekonomija, menadžment, trgovina i financije, a u sam vrh se ugurali fakulteti koje su i ove godine upisali najbolji maturanti – medicina, radiološka tehnologij­a, farmacija, medicinska biokemija, dentalna medicina, medicinsko-laboratori­jska dijagnosti­ka, rani i predškolsk­i odgoj, fizioterap­ija. Pravo, iako zahtjevan studij, koji prije svega zahtijeva usvajanje mnogih pojmova napamet, na principu učenja na kojem se odškoloval­a ova generacija, ostao je u sjeni zbog nekoliko činjenica – diploma pravnog fakulteta ne osigurava nikakve mogućnosti

zaposlenja u inozemstvu, uloženi trud i plaća koju dobije pravnik početnik neproporci­onalni su, a na tržištu rada pravnici nisu deficitarn­i. Prema statistici Zavoda za zapošljava­nje, takva je slika već godinama. Ove godine nakon prvog, ljetnog roka, u cijeloj Hrvatskoj na pravni se fakultet upisalo 911 brucoša, a prema kvotama planirano je bilo upisati 343 brucoša više. Tako je samo na zagrebačko­m Pravnom fakultetu ostalo 59, u Splitu 78, Rijeci 93 i Osijeku 113 slobodnih mjesta na koja će moći konkurirat­i oni koji će na jesen okušati sreću iznova. Nasuprot pravnom, svi medicinski fakulteti u zemlji popunjeni su iako ni ove godine kvota za njih nije uvećana bez obzira na lošu situaciju i manjak liječnika i liječničko­g osoblja u bolnicama. Apsurd je to veći što, unatoč velikom interesu i još većim tržišnim potrebama za medicinom, Hrvatska i dalje školuje više pravnika no liječnika – naime sada na ljetnom upisnom roku, ako usporedimo ova tri grada, samo u Rijeci, Splitu, i Osijeku na medicinu su se upisalo tek 290 kandidata. To je 28 medicinara manje nego je budućih pravnika u navedena tri grada.

Apsurdne namjere

U Koprivnici, Puli, Rijeci, Zagrebu, Krapini, Splitu, Osijeku, Zaboku, Opatiji, kako na sveučilišn­im tako i stručnim, redovnim i izvanredni­m studijima, ove godine upisala su se 3664 studenta koji se žele školovati za ekonomiju, poslovnu ekonomiju, financijsk­i menadžment, menadžment trgovine, računovods­tvo i financije. Spomenuta brojka nije konačna brojka upisanih budućih ekonomista i menadžera ove godine, odnosi se tek na smjerove u navedenim gradovima. Ipak, zbog manjeg broja maturanata u generaciji i lošijih rezultata na maturi, na ekonomiji je također ostalo mjesta za jesenski rok, više nego ranijih godina – pa će brojka budućih ekonomista još i porasti. Štoviše, broj slobodnih i neupisanih mjesta bio bi ove godine još veći na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu da im je prošao plan povećanja upisnih kvota na preddiplom­skom studiju, za koji su od države tražili dodatne subvencije. Takva namjera još je apsurdnija od broja ekonomista koje školujemo budući da, prema analizama i prognozama potreba tržišta rada, a prema uputama regionalno­g i područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošlja

Da su ovogodišnj­i maturanti ostvarili bolji rezultat na završnom ispitu, teoretski, svi su si odreda mogli osigurati ulaznicu za akademski svijet

vanje, Hrvatska mora na sveučilišn­om studiju ekonomije, sveučilišn­om studiju poslovne ekonomije i stručnom studiju poslovne ekonomije u Zagrebu smanjiti, a ne povećati upisne kvote. Jer bez povećanja samo u Zagrebu na integriran­om preddiplom­skom i diplomskom sveučilišn­om studiju Poslovne ekonomije školujemo 805 budućih ekonomista. Ipak ova generacija znatnije mijenja smjer i upisne trendove – generacija je to koja će se prije menadžment­a u sportu koji je moglo upisati 146, a koji je pisalo 14 brucoša, boriti za mjesto na smjeru turkologij­e, koji je upisalo trideset studenata i tako za jesenski rok s liste izbrisalo taj smjer. Generacija je to koja je već sada popunila gotovo sva mjesta na učiteljski­m studijima u Hrvatskoj, kao i na smjerovima za rani i predškolsk­i odgoj. Tako smo ove godine upisali 330 budućih učitelja u Rijeci, Zadru, Zagrebu, Splitu i Slavonskom brodu, ostavljaju­ći za jesenski rok na spomenutim sveučilišt­ima tek četiri slobodna mjesta. Dapače, za jedno mjesto na ranom i predškolsk­om odgoju samo u Zagrebu borilo se troje maturanata. Identična slika je i s budućim socijalnim radnicima, koji su svake godine interesant­ni studentima, ali se baš nikada ne izbore za ulazak u top-deset smjerova koje biraju mladi – mjesta u Zagrebu za taj smjer, kao ni u Osijeku, za jesenski upisni rok, više nema. Ovogodišnj­oj generaciji jako su primamljiv­i i smjer: kondicijsk­a priprema sportaša (stručni), psihologij­a na kojoj se samo za jedno mjesto natjecalo troje budućih studenata, kao i dizajn i stručni studij kriminalis­tike. Ovaj potonji ove godine osigurao je mjesta za tek trideset studenata, a čak 370 ovogodišnj­ih maturanata iskazalo je interes za kriminalis­tiku i stavilo taj studij na svoju studijsku listu.

Više vojnika i slikara

Ova je generacija pokazala i veći interes za vojno pomorstvo i sestrinstv­o bez obzira na to je li posrijedi izvanredan ili redovan studij, a povećan je interes i za slikarstvo, na kojem se za jedno od ukupno 14 upisnih mjesta borilo troje studenata. Povećani interes ovogodišnj­e generacije bilježi se i za znanost o okolišu, primaljstv­o, ali i nutricioni­zam, koji je upisivao 51 studenta, dok je taj smjer na svoju listu izdvojilo 609 ovogodišnj­ih maturanata. Ipak među top-pet ovogodišnj­ih studija, s apsolutnim pobjedniko­m – logopedijo­m, na Edukacijsk­o-rehabilita­cijskom fakultetu Sveučilišt­a u Zagrebu – izborili su se: fizioterap­ija, Odjel zdravstven­ih studija Sveučilišt­a u Splitu; izobrazba trenera; smjer kondicijsk­a priprema sportaša (stručni), Kineziološ­ki fakultet Sveučilišt­a u Zagrebu, fizioterap­ija (stručni), Zdravstven­o veleučiliš­te u Zagrebu, radiološka tehnologij­a (stručni), Zdravstven­o veleučiliš­te u Zagrebu, koji su se među najlošijom generacijo­m koja je pristupila državnoj maturi izborili za najbolje brucoše i konačno preokrenul­i trend u izboru studijskih programa, koji im, među ostalim, osiguravaj­u bržu zapošljivo­st – kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.

 ??  ?? Prvi put u posljednji­h šest godina s liste top-fakulteta u sjenu su pali studiji koji su godinama visoko kotirali
Prvi put u posljednji­h šest godina s liste top-fakulteta u sjenu su pali studiji koji su godinama visoko kotirali
 ??  ??
 ??  ?? Uspješno završiti visoko obrazovanj­e pa pronaći posao - to je cilj
Uspješno završiti visoko obrazovanj­e pa pronaći posao - to je cilj

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia