Dalmatinci održavaju Hrvatsku na životu i spašavaju od izumiranja
U samo 11 gradova i 47 općina od ukupno njih 566 lani je bilo više rođenih nego umrlih, najviše se djece rađa u priobalnim županijama
Hrvatsku koja izumire na životu održavaju najviše Dalmatinci, koji su svijetla točka na karti ove države u kojoj je od 566 gradova i općina u samo 11 gradova i 47 općina lani bilo više rođenih nego umrlih. Splitsko-dalmatinska županija 2018. imala je najviše općina i gradova s pozitivnim prirodnim prirastom, pa su čak četiri grada, Kaštela, Sinj, Solin, Vrgorac te deset općina, Baška Voda, Bol, Dugopolje, Klis, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac, Zadvarje imali više rođenih beba nego umrlih. Pokazuju to jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Gradova i općina s pozitivnim prirodnim prirastom najviše ima u priobalnim županijama, u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Istarskoj, te u Međimurskoj županiji.
Umrlo 52.706 ljudi
U Hrvatskoj, u kojoj je lani rođeno 36.945 djece, a umrlo je 52.706 ljudi, u čak u 492 grada i općine i Gradu Zagrebu bio je negativan prirodni prirast, a samo je pet općina i gradova imalo jednak broj rođenih i umrlih. Iako je lani rođeno 389 beba više nego 2017. to je kap u moru kad se zna da je Hrvatska još 2009. imala 7500 više rođene djece nego danas, a da ne govorimo o tome da je za obnovu stanovništva nužno po procjeni demografa da se u Hrvatskoj rađa godišnje 56 do 60 tisuća djece.
Demograf s Instituta Ivo Pilar. prof. dr. Nenad Pokos ističe da je veći broj živorođenih od umrlih lani zabilježen u samo 58 općina i gradova, odnosno 10,2% od njihova ukupnog broja.
– Ti gradovi i općine uglavnom se, kao i prošlih nekoliko godina, nalaze u okolici najvećih gradova, u turistički razvijenim priobalnim područjima te u nekoliko međimurskih općina s relativno visokom zastupljenošću romskog stanovništva (Nedelišće, Pribislavec, Mala Subotica, Kotoriba…). Zanimljivo je da Grad Zagreb bilježi čak 801 više umrlih nego živorođenih stanovnika, odnosno da se prirodni pad produbio u odnosu na prethodne godine, što opovrgava tvrdnje gradonačelnika Bandića kako Grad Zagreb bilježi pozitivne demografske trendove. U zagrebačkom prstenu prirodni prirast imali su samo Dugo Selo, Brckovljani i Stupnik, a iz skupine teritorijalnih jedinica koje su ukupno u razdoblju 2011. – 2017. imale više živorođenih nego umrlih ispali su Velika Gorica, Zaprešić, Sveta Nedelja, Brdovec i Rugvica – komentira Pokos.
Inače u Zagrebu je lani rođeno 8025 beba, a umrlo je 9036 ljudi. Premda je u svim hrvatskim županijama zabilježen negativan prirodni prirast, najveći je bio u Primorsko-goranskoj županiji, u kojoj se na 100 umrlih rodi tek 56 djece. U toj županiji samo Omišalj, Viškovo i Kostrena imaju više rođenih od umrlih. Nasuprot izumirućim gradovima, u malom Sinju lani je rođeno 247 beba.
Istok Hrvatske dramatično loš
– Od pozitivnih primjera na prvom mjestu svakako treba izdvojiti grad Sinj, u kojem je lani rođeno 15 stanovnika više no što ih je umrlo, dok je 2017. umrlih stanovnika bilo čak za 42 više od rođenih. U Sinju je broj živorođenih veći nego 2015. čak za 34-ero djece, u odnosu na 2016. za 25-oro djece pa za grad Sinj s pravom možemo reći da je jedna od rijetkih jedinica koja je zabilježila baby boom. U splitskom je prstenu broj općina i gradova s prirodnim prirastom veći jer se ovdje nalaze Solin, Kaštela, Dugopolje, Klis i Podstrana, dok je u Dugom Ratu zabilježen jednak broj živorođenih i umrlih. Relativno velik je i broj jedinica s prirodnim prirastom u zadarskom okružju (Biograd, Bibinje, Galovac, Pakoštane, Poličnik i Tkon), dok sam Zadar ponovno ima prirodni pad, kao i lani premda je u razdoblju 2011. – 2017. imao 355 više živorođenih nego umrlih. U riječkom prstenu prirodni prirast tradicionalno i dalje bilježi općina Viškovo, kamo se posljednjih desetljeća doseljava mlađe stanovništvo zbog mogućnosti lakšeg zapošljavanja u neposrednoj blizini, ali i nižih cijena zemljišta te jeftinijih troškova nego u samoj
VIŠE ROĐENIH NEGO UMRLIH BILJEŽI I DESET GRADOVA I OPĆINA U ISTRI
Rijeci. Više rođenih nego umrlih ima i Omišalj, koji je praktički zbog blizine Rijeke i dobre povezanosti s mostom predgrađe Rijeka, te Kostrena – govori Pokos.
Više rođenih nego umrlih bilježi i deset gradova i općina u Istarskoj županiji, ali tu je riječ o jako malim brojkama jer samo Poreč i općina Tinjan imaju više rođene djece, točnije pet, nego umrlih.
Izrazito nepovoljno stanje zabilježeno je u pet istočnohrvatskih županija, gdje od ukupno 127 gradova i općina prirodni prirast bilježe samo Orahovica, Jarmina i Strizivojna te Voćin, gdje je to kontinuirano već dulje razdoblje zbog doseljenih Hrvata s Kosova devedesetih godina prošlog stoljeća – zaključuje Pokos