Zaštićeni najmoprimci plaćat će punu stanarinu
U vodu su pali i posljednji pokušaji zaštićenih najmoprimaca da ospore zakon po kojem će od rujna 2023. vlasnicima stanova u kojima desetljećima žive morati plaćati stanarinu po tržišnim kriterijima. Ustavni je sud na sjednici održanoj 9. srpnja odbacio više prijedloga kojima se sporila ustavnost Zakona o najmu stanova, kako ranijih tako i novog zakona iz 2018. godine. Ustavni sud zaključio je da se i novi prigovori svode na argumente odbačene još 2016., kada se sporila ustavnost samog koncepta privatizacije stambenog fonda u Hrvatskoj na kojem su prije postojala stanarska prava. Ustavni je sud ustrajao u stavu da zagovaranje vraćanja na stare modalitete nema uporišta u Ustavu. U odluci se podsjeća kako je lani zakonom uređen prijelazni režim nakon kojega će se potpuno napustiti, ne samo koncept stanarskih prava (koji je ukinut još 1996.) nego i pravni institut zaštićenog najma. Ovom odlukom Ustavnog suda potvrđena je ustavnost zakonskih odredbi po kojima se visina najma za zaštićene najmoprimce svakog rujna tijekom pet godina uvećava za iznos 1,20 puta veći od najamnine koju su zaštićeni najmoprimci plaćali na dan 31. kolovoza 2018. U rujnu 2023. zaštićeni najmoprimci bit će dužni iseliti se iz stanova ako s vlasnicima stanova u međuvremenu ne dogovore otkup stana ili sklope novi ugovor o najmu. Vlasnici stanova tako će, nakon dugih desetljeća, ponovno moći raspolagati svojom imovinom, za koju su im zaštićeni najmoprimci plaćali stanarinu koja je u mnogim slučajevima bila manja od pričuve koju su vlasnici morali plaćati za uzurpirane stanove. Podsjetimo, riječ je o stanovima koje država nikada nije formalno nacionalizirala, ali je na njima zasnovala stanarska prava trećih osoba. Na zakon koji bi trebao ispraviti nepravdu prema vlasnicima država se odlučila tek kada je to od Hrvatske nizom presuda zatražio Europski sud za ljuska prava.