Novu bateriju u pejsmejkeru sad pacijent dobije u jednom danu
Dnevna kardiologija U zagrebačkoj klinici Dubrava sredstvima EU otvorena je dnevna kardiološka bolnica koja ubrzava pretrage i zahvate i skraćuje ležanje uz znatne uštede
Nekada su ljudi zbrajali infarkte, koliko ih je tko preživio dok bi prošli obradu i dočekali – operaciju. Bez obzira na dijagnozu, uslijedilo bi ležanje u bolnici, danima prije i poslije zahvata. Danas pacijent s pejsmejkerom kojem treba zamijeniti bateriju u KB Dubrava dođe ujutro, napravi mu se zahvat i on navečer ide kući. Tijekom dana napravi se sve potrebno na oko 400 kvadrata prvog kata te bolnice u tamošnjem Zavodu za bolesti srca i krvnih žila. Taj pojednostavljen opis slikovito prikazuje što znači dnevna bolnica u kardiologiji. Koncept koji je ubrzao dijagnostiku, dolazak do dijagnoze, a potom i liječenje. Jasno, uvijek ima slučajeva i bolesti kad je nužno dulje liječenje i hospitalizacija. Ali i takvi se slučajevi selektiraju u Zavodu čiji koncept, ali i opremljenost te sama funkcionalnost djeluju poput brze trake, kako to kaže njegov pročelnik doc. dr.sc. Boris Starčević. KB Dubrava projekt je realizirala sredstvima EU, a moderni prostori u kojima je sve nadohvat ruke i povezano pa nema šetanja i seljenja kako pacijenata tako i osoblja još se dijelom dovršavaju. Cijela priča i ideja sazrela je nakon posjeta ovog liječnika bolnici Sheba u Tel Avivu prije sedam godina.
– Vidio sam njihov kardiološki centar u kojem je sve objedinjeno, od ambulantnih pacijenata, dnevne bolnice gdje su pacijenti u 24 sata dobivali terapiju do najvećeg centra gdje rade najbolje i najteže operacije. Shvatio sam da troše puno manje resursa – opisuje dr. Starčević dodajući da je potom s kolegama za početak rukom nacrtao koncept kako bi to trebalo izgledati u zagrebačkoj Dubravi. Na natječaju EU za opremanje dnevnih bolnica projektom su uspjeli dobiti 7,3 milijuna kuna za radove i 14 milijuna kuna za opremu od koje su, među ostalim, nabavili najnoviji ultrazvuk, respiratore, napravili salu za kateterizaciju srca itd.
– Vani su odavno spoznali da su troškovi bolničkog liječenja, pogotovo danas zbog manjka kadra i novca, puno skuplji nego ambulantno liječenje. U ambulantnom liječenju ne možete pružiti neke od usluga i zahvata, ali ubrzava se ambulantna obrada i rješavaju se zahvati koji ne zahtijevaju boravak u bolnici dulji od 24 sata. Neke struke u inozemstvu
više nemaju ni bolničke krevete, oni su rezervirani samo za najteže pacijente i zahvate – pojašnjava dr. Starčević dodajući da su nekoć pacijenti radi pejsmejkera znali u bolnicu doći na jesen, a tamo bi dočekali i zimu.
Uspješnoj realizaciji projekta priključilo se i Ministarstvo zdravstva koje je nabavilo još jedan dio moderne opreme, a u konačnici cijela će ova priča, kaže dr. Starčević, rezultirati i uštedama. Možda ne u startu s obzirom na puno posla i brzu dostupnost pretraga i zahvata, ali razvoj struke donio je pad mortaliteta kod akutnog infarkta s 15 do 20 posto na pet posto zahvaljujući invazivnoj kardiologiji.
– Država nas mora pratiti potrošnim i ugradbenim materijalom, zasad su to prepoznali jer smo primjerice za zamjenu zaliska kod pacijenata koji imaju visok rizik od operacije aortne valvule dobili izvan limita po četiri milijuna kuna. A taj je zahvat vrlo važan i spašava život. Moderna kardiologija danas može brže i efikasnije pomoći ljudima dok se prije godinama čekalo na operaciju. Sada se sve više liječe i aritmije što se prije nije radilo, kolege iz Vinogradske i nama su pomogli da otvorimo taj segment – nabraja dr. Starčević mogućnosti i objašnjava što je kardiologija u Hrvatskoj danas.