ZADATAK 1
Za neuspjeh na maturi proziva se učenike, profesore i roditelje. Nitko nije prozvao one koji odlučuju o maturi, ocjenama, sadržaju i terminu ispita
nisu dobile novu i presudnu ulogu za upis u srednju školu i na fakultet. Tada je počeo proces – svi će učenici imati prosjek 5,0 s kojim se onda ne mogu rangirati za upis. Uzgred, zatvaramo oči na činjenicu da nam djeca na školskim ispitima prepisuju i šapću jedna drugima odgovore kako bi postigla bolju ocjenu. I hvale se kad uspiju u toj aktivnosti. Naime, pošteni i etični sustavi to ne dopuštaju. Takvo je ponašanje na sadašnjoj maturi svedeno na minimum. Ove su godine učenici čak pisali olovkama NCVVO-a.
Zbog neprirodno visoke frekvencije izvrsnih ocjena i problema rangiranja na upisima fakulteti i „elitne“škole uvode prijamni ispit. Ni to nije dalo očekivani rezultat, već je polučilo nove probleme i optužbe pa se zbog toga uvodi državna matura kao antikorupcijski projekt. I sad smo tu gdje jesmo!
Neka netko od prosvjetnih vlasti objasni zašto se školske ocjene uspoređuju s ocjenama na maturi kad su to neusporedivi procesi. Posebice kad se pragovi uspješnosti na maturi postavljaju tek nakon što se pregledaju testovi, a ne unaprijed! Narod bi rekao da se uspoređuju kruške i jabuke.
Skicirajmo stanje u nastavi matematike i na maturi. Nitko nije objektivno istražio dobre i loše strane nastave školske matematike. Niti su sadržaji modernizirani, niti su prilagođeni potrebama drugih struka, niti se eksplicitno zna što čini abecedu Teta Marina ima problem sa sudoperom. Naime, zaštopan je već tjedan dana pa se ona raspitala o cijenama rada dvojice najboljih vodoinstalatera u gradu. Saznala je da majstor Marko naplaćuje svoj dolazak 50 kn i 36 kn po satu rada, dok majstor Stipe uzima 35 kn za dolazak i 39 kn po satu rada. Teta Marina je neodlučna, pomozite joj. bez koje nema matematičke pismenosti, tj. koji su matematički pojmovi i procedure koje svaki učenik na kraju školske godine i na kraju školovanja mora znati. Zato i imamo A i B razinu na maturalnom ispitu koje su proceduralno iste, ali sadržajno različite.
Koji teorijski model stoji iza toga? I zašto?
Smjerovi evaluacije znanja
Hrvatska udruga nastavnika istraživača (HUNI) (www.huni. hr) osmislila je (i već provela dio) projekt kojim se ispituje elementarno poznavanje linearne,
Odredite algebarske prikaze funkcija koji prikazuju ovisnost cijene trajanja popravka (u satima) za oba majstora.
Ako je mali kvar koji se može popraviti za tri sata, isplativije je zvati majstora _______, ali ako je potrebno šest sati rada, više se isplati pozvati _______. Za ______ sati rada obojica će majstora naplatiti jednak iznos od _____ kn. kvadratne i eksponencijalne funkcije. U tu su svrhu definirane tri razine pitanja i zadataka sukladno Van Hieleovu teorijskom modelu (koji ima pet razina) i koje bi svi učenici trebali u svojem školovanju postizati. Testovi i rezultati ispitivanja
MATURALNI ISPIT TREBA PRESELITI NA POČETAK RUJNA I TAKO DJECI DATI VIŠE VREMENA ZA PRIPREMU
objavit će se na kraju dvogodišnjeg istraživanja.
Ovdje ćemo ilustracije radi navesti dva zadatka treće Van Hieleove razine i rezultat rješavanja u 8. razredu OŠ i 1. razredu gimnazije koje je u svibnju provedeno u 10 gimnazija i pet osnovnih škola. Ove zadatke rješavalo je 155 osnovnoškolaca i 398 gimnazijalaca.
Zadatak 1 riješilo je 25 osnovnoškolaca, tj. 16% i 208 srednjoškolaca, tj. 52%.
Zadatak 2 riješila su 4 osnovnoškolca, tj. njih manje od 3% i 57 srednjoškolaca, tj. njih 14%.
Očito je da uzrast učenika nije ni blizu teoretski očekivanoj 3. razini.
Matura ne strukturira zadatke kao Van Hieleov model, ali očito ukazuje da učenici nemaju očekivano znanje kao što to preciznije naznačuje HUNI-jevo istraživanje. Maturalni ispit ne pokazuje što to temeljno srednjoškolci moraju znati nakon 12 godina učenja matematike.
Nastavnici su pod pritiskom roditelja, učenika i javnosti prisiljeni nastavu podrediti rješavanju maturalnih testova i ne snalaze se više u svakodnevici.
Maturalni uspjesi i promjene
Rezultati ovogodišnje mature mogu se iščitati i ovako: 8800 učenika od 36.600 je palo maturu, tj. njih 29%. Deset posto gimnazijalaca palo je A razinu testa. To se ne može sakriti, a ni promijeniti preko noći. Stanje u nastavi je vrlo loše i bit će još i gore. To ne će promijeniti ni nasilno i bez konsenzusa uvođenje promjena od ove jeseni u školama. Sve pokrenute promjene su “odokativne” i kao takve nisu jamac uspjeha već daljnjih problema i neuspjeha.
Postavlja se pitanje tko je odgovoran. Jesu li to “lijeni” ili “nesposobni” učenici? “Nasilni” roditelji? “Nesposobni” i “korumpirani” nastavnici? Ili u drugom grmu leži zec?
A sustav koji se spominje na početku ovog teksta uspješno održava stanje osmogodišnje osnovne škole koje više nigdje na svijetu ne postoji i koje “proizvodi” spomenuti rezultat na maturi.
Šalu na stranu o “velikom antikorupcijskom uspjehu”, ali ovih nekoliko natuknica/argumenata razotkriva “do kostiju“sustav i one koji upravljaju sustavom iliti školovanjem naše djece.
Na kraju jedan vrlo jednostavan zahtjev kojim će se načiniti prvi pravi korak promjena. Maturalni ispit treba “preseliti” na početak rujna i na taj način djeci dati više vremena za pripremu, a nastavnike osloboditi razaranja nastave u 4. razredu srednje škole.