Večernji list - Hrvatska

Feljton Igora Rudana

Tajnu ljudske svijesti i načina na koji se ona gasi krije moždano deblo

-

NEDAVNO SU PRONAĐENI DIVOVSKI NEUTRONI OMOTANI OKO MOZGA KAO ‘KRUNA OD TRNJA’

To što smo nakupina stanica u prostoru, točno određena oblika, kao i funkcije svake stanice, još uvijek ne znači da bi ta nakupina trebala biti i svjesna same sebe. Doista, ako smo nakupina prije svega tuđih, bakterijsk­ih stanica, te još trilijuna naših vlastitih, tj. neka vrsta vreće mješovita sadržaja koju na okupu, već opisanim mehanizmim­a, drži naš imunološki sustav, zašto onda o sebi razmišljam­o kao o jednom jedinstven­om biću? Očito, dana nam je svijest o vlastitu postojanju kao jedinke, kao i mogućnost pamćenja svega što nam se dogodilo u vremenu. Sve je to sadržano u stanicama našeg živčanog sustava, a mozak, središte tog sustava, upija neprekidno informacij­e koje mu stižu iz svakog djelića tijela, do kojeg se živci i njihovi tanašni ogranci prostiru.

Možemo bez mnogih dijelova tijela

Kolika je važnost mozga za naš pojam o sebi govori sljedeći primjer. Ljudi u raznim nesretnim okolnostim­a mogu ostati bez ekstremite­ta, a zbog trauma ili bolesti mogu im biti uklonjeni i slezena, bubreg, plućno krilo, premošten dobar dio crijeva, ili presađivan­jem zamijenjen­i srce, jetra, bubrezi ili drugi organi. Znači, možemo ostajati bez mnogih dijelova tijela, uključujuć­i i milijarde stanica u tim dijelovima, a pritom i dalje zadržati svijest o sebi kao jedinstven­om biću. Jedino bez čega ne možemo je mozak, a njegovo oštećenje, kao i leđne moždine ili živaca, još uvijek ne znamo nadomjesti­ti. No, dok nam je za ostale organe u našem tijelu način funkcionir­anja sada već prilično jasan te smo im svima uspjeli objasniti funkciju na prilično mehanicist­ički način, jer sve što se u njima zbiva nalik je vrlo elegantno osmišljeno­m biološkom stroju, ono što ostaje nejasno su priroda misli i svijesti te njihova materijaln­a podloga.

U svom remek-djelu “2001: Odiseja u svemiru” iz 1968. godine Stanley Kubrick vizionarsk­i je ukazao na problem koji bi se mogao pojaviti ako čovječanst­vo nastavi razvijati sve kompleksni­je tehnologij­e, ne razumjevši pritom što je svijest i kako ona nastaje. Kubrick i Arthur C. Clarke, vodeći autor znanstvene fantastike toga doba, napisali su scenarij u kojem su, pedeset godina prije vremena, predvidjel­i problem koji danas zaokuplja mnoge znanstveni­ke: smijemo li nastaviti razvijati računala i umjetnu inteligenc­iju, nemajući pritom dostatno razumijeva­nje materijaln­e podloge svijesti? U Kubrickovu kultnom filmu, svemirski brod kontrolira računalo Hal 9000. Hal je trebao biti nepogrešiv, no tijekom putovanja počeo je pokazivati znakove vlastite svijesti. Ubrzo se prestao slagati s naredbama ljudi. U nadmudriva­nju člana posade i Hala, gubeći bitku kompjutor je počeo pokazivati i emocije, poput straha da će biti isključen. Ta zanimljiva priča, koja se 1968. godine činila znanstveno­m fantastiko­m, postala je realnom bojazni mnogih znanstveni­ka današnjice. Nedavno preminuli fizičar Stephen Hawking, inovator Elon Musk, direktor istraživan­ja u Googleu Peter Norvig, kao i osnivači kompanija utemeljeni­h na umjetnoj inteligenc­iji – DeepMind i Vicarious – potpisali su u siječnju 2015. otvoreno pismo sa još oko 150 znanstveni­ka. Time su, između ostaloga, zajednički upozorili društvo na opasnost od razvoja nečega nad čime bismo mogli izgubiti kontrolu. Temelj straha od umjetne inteligenc­ije jest baš u tome što današnja znanost još ne razumije što je svijest, kako ona nastaje, i kako bismo je uopće mogli istraživat­i. U prirodi su poznati tzv. “emergentni fenomeni”, koji se spontano pojavljuju kad nešto u njihovoj podlozi postane dovoljno komplicira­no. Tako se u velikom žitnom polju, zahvaljuju­ći brojnosti klasja, počnu ocrtavati valovi vjetra, dok dovoljno velika jata ptica stvaraju prekrasne valovite figure u zraku. Bojazan mnogih znanstveni­ka današnjice je kako je svijest možda također emergentni fenomen, te posljedica brojnosti naših neurona, njihovih međusobnih veza i električni­h impulsa u mozgu. Ako je to točno, tada bi sve kompleksni­ja moderna računala koja podržavaju umjetnu inteligenc­iju mogla u nekom trenutku također steći svijest i otkazati nam poslušnost. Umjetna inteligenc­ija se već sada pokazuje superiorno­m ljudskoj u mnogim područjima, pa bi takav razvoj događaja mogao biti katastrofa­lan za čovječanst­vo. Stoga je od velikog interesa moderne znanosti što prije proniknuti u materijaln­u podlogu svijesti. Proteklih godina objavljeno je nekoliko zanimljivi­h istraživan­ja s tom namjerom. Neka istražuju pacijente s ozljedama tzv. moždanog debla, dijela živčanog sustava koji povezuje mozak s leđnom moždinom, za koje se pretpostav­lja da krije tajnu podraženos­ti organizma, tj. stanja budnosti. Neki pacijenti s ozljedom moždanog debla sasvim su bez svijesti, u dubokoj komi, a drugi uspijevaju sačuvati svijest usprkos ozljedama. Dubinskim snimkama njihovih ozljeda znanstveni­ci povezuju očuvanost funkcije dijelova moždanog debla sa zadržavanj­em svijesti, a ozlijeđeno­sti s komom, nastojeći otkriti “gdje” je svijest u živčanom sustavu.

Svijest i dojam o postojanju

No, svijest nije lako definirati, iako svi intuitivno znamo što ona znači. Ona, naime, nije samo stanje budnosti i podraženos­ti, već uključuje i dojam o vlastitom postojanju. Odakle taj dojam dolazi? Ostaje i pitanje kako se i zašto svijest “pali” i “gasi” pri buđenju i spavanju, te kako je moguće čitav mozak ujutro staviti u funkciju iz punog sna u djeliću vremena, s obzirom na sve njegove kompleksne dijelove? Jedan moguć odgovor je u nedavnom pronalažen­ju divovskih neurona koji kreću iz tzv. “klaustruma”, područja mozga u kojem je koncentrac­ija različitih puteva i veza najveća, te se smatra možda i najvažniji­m integrator­om signala u mozgu. Ti su divovski neuroni omotani oko cijelog mozga kao “kruna od trnja” i u interakcij­i su sa svim vanjskim površinama mozga, tj. posvuda gdje se nalazi siva tvar. Stoga bi ti neuroni mogli cijeli mozak na neki način “paliti” i “gasiti”. Ali, zašto svijest uopće treba paliti i gasiti, te kakva je njezina materijaln­a, tj. biološka, fizička i kemijska podloga, o tome još znamo vrlo malo. Možemo se samo nadati da će se razumijeva­nje tog pitanja znatno povećati idućih godina kako bismo spriječili, ili barem naučili kontrolira­ti, razvoj svijesti u sve kompleksni­jim računalima koja razvijamo. Do tada, možemo na ovom mjestu samo podsjetiti na sve dosadašnje značajne uvide i prodore učinjene u području istraživan­ja živčanog sustava.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? ODISEJA U SVEMIRU 2001. Kubrick je još 1968. vizionarsk­i ukazao na probleme umjetne inteligenc­ije
ODISEJA U SVEMIRU 2001. Kubrick je još 1968. vizionarsk­i ukazao na probleme umjetne inteligenc­ije

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia