Čudotvorni kip Crne Madone nekoliko je puta bio zazidan i zaboravljen
Tisuće pločica sa zahvalama zbog uslišanih molitava u svetištu Majke Božje Bistričke najslikovitije govore o važnosti koju Blažena Djevica Marija ima u dušama vjernika, koji stoljećima hrle pred čudotvorni kip „Crne Madone“u Hrvatsko zagorje. Kip, koji je bio više puta skrivan od opasnosti, postavljen je na oltar marijabistričke bazilike u srpnju 1684., otkad datiraju i hodočašća. Izradio ga je nepoznati majstor po uzoru na gotičke madone, od drva, visok je 112 centimetara i crne je boje. Stajao je isprva u Kapeli Blažene Djevice Marije na Vinskom vrhu nedaleko od Marije Bistrice, no kad su Turci 1545. došli do Zagorja, župnik Benedikt kao najveću vrijednost župe uzeo je upravo Marijin kip, donio ga u crkvu sv. Petra i Pavla i zakopao ispod kora.
Neko vrijeme kip je bio zaboravljen, a kako Turci nisu poharali bistrički kraj, župljani su tražili od župnika da vrati kip na njegovo mjesto. No, prema legendi, on je pao s konja i poginuo prije nego što je ikome uspio otkriti gdje je skrio kip. Kip je otkriven 40 godina poslije, tj. 1588., i to tako što je tadašnji župnik običavao večernje sate provoditi u crkvi i moliti u tišini, a jedne večeri, nakon molitve, pogled mu je zastao na neobičnoj svjetlosti ispod kora. Čak je u jednom trenutku ta svjetlost buknula poput plamena obasjavši cijelu crkvu, pa je župnik prestrašen počeo gasiti požar, no nikakva požara nije bilo. Sljedećeg dana razbio je pod kora i ispod građevinskog materijala iznenadio ga je crni lik Blažene Djevice, koja je u rukama držala Isusa. Izvadio ga je i očistio te postavio iznad oltara kako bi ga svi mogli vidjeti i štovati. No opasnost od Turaka ponovno je zaprijetila, pa ga je župnik oko 1650. zazidao u prozor. Kip je ponovno zaboravljen, no župnik Petar Brezarić 1676. posvjedočio je kako je, dok je služio misu, k njemu za oltar došla predivna mlada žena u plavoj haljini, dala mu svijeću i zatražila od njega da moli kako bi joj se vratio vid, što je župnika čudilo jer nije imao dojam da je žena slijepa. Poslije ju je vidio kako hoda putem, ali je nestala kad ju je sustigao.
Kip je ponovno pronađen na zahtjev zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, koji je kao dječak dolazio s majkom pred kip Crne Madone, pa je na njegovo inzistiranje ponovno ugledao svjetlo dana. Ali za obnove i nadogradnje crkve, uoči blagdana Uznesenja Marijina, 1789. izbio je veliki požar u kojemu je izgorjelo sve osim glavnog oltara i Djevičina kipa, što je za vjernike bio još jedan od dokaza njegove moći i čudotvornosti te se otad neprekidno štuje u našem najvećem marijanskom svetištu, koje nosi i titulu Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke.
Mjesto Bistrica spominje se go