Službeni se podaci o broju liječnika razlikuju za 1434. Kako je to moguće?
Koliko je liječnika Sve su glasnija upozorenja javnosti o manjku zdravstvenog osoblja, a prema HZJZ-u, broj liječnika rastao je i usporediv je s onim u Norveškoj; sestara pak kronično nedostaje
U javnom zdravstvenom sustavu RH trenutačno je zaposleno 13.613 liječnika, odgovorili su nam iz Hrvatske liječničke komore (HLK). Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji vodi registar zaposlenih u zdravstvu, pa tako i liječnika, u hrvatskom je zdravstvu 15.047 liječnika. Za jedan te isti podatak, dakle, broj liječnika zaposlenih u zdravstvenom sustavu, razlika iznosi – 1434 liječnika. Odgovor Liječničke komore je jasan i govori o trenutačnom broju zaposlenih liječnika u našem zdravstvu. Dodali su da je od spomenutih 13.613 liječnika njih 271 u mirovini te su zaposleni na radno vrijeme do četiri sata dnevno. Otkud onda, da tako kažemo, HZJU-u gotovo 1434 liječnika više u registru?
Kontinuirani rast?
Unatoč ponavljanim upitima i pozivima na više adresa unutar Zavoda nismo do zaključenja izdanja dobili odgovor ni objašnjenje. Treba napomenuti da je podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za prošlu godinu. No, malo je vjerojatno da je toliki broj doktora medicine u sedam mjeseci ove godine otišao iz sustava.
Nije riječ ni o razlici zaposlenih u privatnom zdravstvenom sektoru jer, prema javno dostupnom objašnjenju HZJZ-a, riječ je o podacima o zdravstvenim ustanovama, zaposlenicima i opremi – u državnim ustanovama. Kada se kompariraju podaci o broju zaposlenih liječnika unazad dvije godine, prema registru HZJZ-a, lani je u javnom zdravstvenom sustavu novozaposleno 200 liječnika. Također, godinama unazad, isti taj registar bilježi kontinuirano Liječnika imamo više nego Velika Britanija ili Irska po stanovniku, ali medicinskih sestara je dvostruko manje nego primjerice u Sloveniji, Bugarskoj ili Mađarskoj povećanje liječnika zaposlenih u hrvatskom zdravstvu. No u javnosti čini se da je potpunosti suprotno, odnosno upozorava se na nedostatak medicinskog kadra općenito. Hrvatska liječnička komora izdaje licencije pa ne može, dakle, u zemlji raditi nijedan liječnik a da nije u njihovoj evidenciji. Jednako tako ima podatke o umirovljenim liječnicima, pa i onima koji rade u mirovini, a čiji smo broj ranije spomenuli.
Nepriznata sprema
Ako se držimo HZJZ-ovih podataka, ispada da je u Hrvatskoj u prošloj godini bio jedan liječnik na 272 stanovnika. Prema tom podatku smo u europskom prosjeku, primjerice, imamo više liječnika u odnosu na broj stanovnika nego Velika Britanija ili Irska, a manje nego Španjolska ili Grčka, gdje je taj omjer najveći u EU. Prema zadnje dostupnim europskim podacima, omjer je to usporediv sa zemljama poput Norveške. Kada je riječ o medicinskim sestrama, o njihovu manjku i masovnom odlasku u inozemstvo svjedoče brojne bolnice. Prema podacima HZJZ-a za prošlu godinu, u sustavu je lani 383 više zaposlenih medicinskih sestara, odnosno tehničara u usporedbi s 2017. godinom, ali njihov ukupan broj daleko je od potrebnog i od statističkih prosjeka kada se uspoređujemo s drugim europskim zemljama.
Na sto tisuća stanovnika u Hrvatskoj je dvostruko manje medicinskih sestara nego primjerice u Sloveniji, Bugarskoj ili Mađarskoj. Nepriznavanje stručne spreme, a slijedom toga i pripadajuće plaće, dugoročan je problem za visokoobrazovane medicinske sestre u Hrvatskoj te jedan od neriješenih “detalja” koji prati ovu struku kod nas.