Cijene povrća, plina, stanovanja, cigareta te peciva i kruha digle srpanjsku inflaciju na 1,1 posto
Uz pad na mjesečnoj razini od pola posto, u srpnju je godišnja stopa inflacije ubrzala na 1,1% prema lipanjskih 0,6%, objavio je DZS. Prvi je to put od studenog 2018. godine da je inflacija neznatno prešla jedan posto. Prema prvoj procjeni Eurostata, slična dinamika rasta cijena tijekom srpnja zabilježena je i u eurozoni, gdje je inflacija osmi mjesec zaredom bila ispod ciljane razine od dva posto koju je postavila Europska središnja banka.
Analitičari RBA uočavaju da je u Hrvatskoj najveći doprinos padu cijena tijekom srpnja u odnosu na lipanjske došao od sezonskih rasprodaja i 11,6% nižih cijena odjeće i obuće. U odnosu na isti mjesec prošle godine, ubrzanje godišnje stope rasta na 1,1 posto dogodilo se zbog viših cijena alkoholnih pića i duhana koji u strukturi potrošačke košarice čine gotovo 5%, a ostvarile su godišnji rast od 5%, te cijene stanovanja s udjelom u potrošačkoj košarici od 16,5% i rastom cijena od 3,9%.
S obzirom na povećanje cijene plina za kućanstva od 1. travnja ove godine, cijene plina u srpnju su u odnosu na srpanj 2018. bile više za 5,1%, navodi RBA. U odnosu na prošlu godinu cijene restorana i hotela više su 3,3 posto, a njihov je udio u ukupnoj strukturi 4,2%. Kad je riječ o hrani i bezalkoholnim pićima, na što u strukturi potrošačke košarice odlazi gotovo 28%, zabilježen je blagi godišnji rast cijena od 0,3%. Povrće (plus 3,7) te kruh i žitarice (plus 2,7 posto) prednjače po rastu cijena, dok je cijena voća niža oko osam posto, a za jedan posto je jeftinije i meso. Analitičari RBA podsjećaju da se ukupno gledajući razina cijena u Hrvatskoj nalazi na 68% prosjeka EU28. Pritom treba napomenuti da se primjerice cijene hrane i bezalkoholnih pića već nalaze na 97% prosjeka EU dok se cijene električne energije, plina i goriva nalaze na 65% prosjeka Unije. Analitičari vjeruju da će i predstojeće razdoblje donijeti umjeren rast cijena i inflaciju koja će biti ispod dva posto, ali ograđuju se time što veći odmak od prognoza mogu uzrokovati neočekivani i teško predvidivi poremećaji na svjetskim robnim tržištima. Nervozu stvaraju pad burzi, usporavanje ekonomskog rasta i zaoštravanje trgovačkog rata SAD-a i Kine.