Trump bi kupio Grenland da ostane upisan u povijest
Američki predsjednik njajavio je da će SAD napustiti i Svjetsku trgovinsku organizaciju WTO
Zastava Sjedinjenih Američkih Država trebala bi, barem što se američkog predsjednika Trumpa tiče, dobiti u neko vrijeme još jednu zvjezdicu. Naime, američki predsjednik prije raspituje se među svojim suradnicima i savjetnicima postoji li mogućnost da SAD kupe i potom pripoje Grenland, najveći otok na svijetu.
Ovaj arktički otok pripada Danskoj, ali u geografskom smislu sastavni dio sjevernoameričkog kontinenta, a velik je približno kao zapadna Europa. S površinom od oko 2,17 milijuna četvornih kilometara velik je poput Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Španjolske, Italije, Austrije, Švicarske i Belgije zajedno, no velik dio površine otoka prekriven je debelim slojem leda. Onaj dio na kojemu leda nema velik je približno poput Norveške.
Da se predsjednik Trump raspitivao za mogućnost kupnje Grenlanda od Danske, objavio je prvi The Wall Street Journal, i to iz odlično obaviještenog izvora. Prevedeno, novinarima je to ispričao netko tko je bio prisutan na razgovoru na jednoj od večera koje je Trump imao sa suradnicima i na kojima je potezao ovo pitanje.
Navodno je Trump već nekoliko puta raspravljao o mogućim prednostima kupnje Grenlanda kako bi se proširio teritorij SAD-a, a svojim je savjetnicima naložio i da istraže kakva bi mogla biti ekonomska korist od ovakvog poteza. Prema izvorima iz Bijele kuće, savjetnici su podijeljeni u svojim mišljenjima: jedni tvrde kako bi to bio odličan potez, dok su drugi protiv kupnje.
Poput prvotravanjske šale
Nije potpuno jasno koliko je Donald Trump bio ozbiljan u zahtjevima za kupnju Grenlanda, no procjene govore kako bi takvim potezom htio ostati “zapisan u povijesti”, baš poput predsjednika Andrewa Johnsona koji je od Rusije 1867. kupio Aljasku. Ujedno, topljenjem leda moglo bi se pokazati da Grenland nosi s Aljaskom još jednu sličnost – prirodne resurse.
Ipak, po svemu sudeći, od cijele trgovine neće biti ništa ma koliko to Trump želio ili ne. Već jučer, čim se doznalo za Trumpovu ambiciju za proširenje teritorija, iz Nuuka, glavnog grada Grenlanda, poručeno je da transakcija ne dolazi u obzir.
– Grenland nije i nikada neće biti na prodaju – ustvrdila je lokalna uprava Grenlanda, otoka koji ima vrlo široku autonomiju u odnosu na Dansku, pod čijom su nadležnosti samo financije, vanjska politika i obrana. I dok je uprava Grenlanda smireno ustvrdila kako od prodaje neće biti ništa, stanovnici Grenlanda bili su puno manje diplomatični u svojim objavama na Twitteru i javnim reakcijama.
“Mi nismo nešto što možeš samo tako kupiti novcem. Dalje ruke od nas”, ustvrdio je na Twitteru jedan Grenlanđanin. Drugi je pak poručio kako bi “Trump trebao razmisliti želi li doista kupiti njega i njegove sugrađane”, aludirajući očito na Trumpovu imigracijsku politiku te na činjenicu kako na Grenlandu većinu stanovništva čine Inuiti.
Službeni Kopenhagen nije reagirao na vijest da je Trump razmišljao o kupnji Grenlanda, no zato su si danski političari dali oduška u komentarima na internetu.
“Pomisao da bi Danska prodala svojih 50 tisuća stanovnika SAD-u potpuno je bizarna. Ako je u vezi s tim Trump bio ozbiljan,
Ne mogu vjerovati da Trump misli kako bi Danska doista prodala svojih 50.000 građana Soren Espersen, glasnogovornik Danske narodne stranke, reagirajući na Twitteru
to bi bio konačni dokaz da je poludio”, ustvrdio je glasnogovornik Danske narodne stranke Soren Espersen. Bivši danski premijer Lars Lokke Rasmussen ustvrdio je pak kako je sve to liči na prvotravanjsku šalu, samo je Trump debelo promašio datum.
Istini za volju, nije Trump prvi američki predsjednik koji je razmatrao kupnju Grenlanda za račun Washingtona. Slično je namjeravao i Harry Truman, koji je 1946. za Grenland ponudio 100 milijuna dolara, no glatko je odbijen.
Uostalom, i da postoji doista volja da Grenland promijeni vlasnika, teško bi to prošlo samo dogovorom Washingtona i Kopenhagena, jer Grenland upravlja svojom sudbinom.
Napustili su EU
Iako se formalno nalazi u sastavu Danske, Grenland je donio svoj ustav 1979. godine, a šest godina poslije napustio, nakon provedenog referenduma, tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu, odnosno današnju Europsku uniju. Ujedno, stanovnici Grenlanda izglasali su 2009. godine kako se žele odvojiti od Danske i od toga trenutka se vjeruje kako će u budućnosti Grenland postati samostalna država. Pitanje je samo kada će tu odluku provesti, ali očito ne žure sa samostalnosti zbog velikih financijskih dotacija koje im Kopenhagen uplaćuje.
I dok je kupnja Grenlanda tek jedna od ideja koje Trumpova administracija zasigurno neće provesti, jedna druga ima prilično velikih izgleda. Trump je naime najavio i kako bi mogao povući sad iz WTO-a, odnosno Svjetske trgovinske organizacije. Prema njegovim tvrdnjama, WTO u sporovima s drugim članicama najčešće sudi protiv SAD-a, no analize pokazuju kako to nije točno. Kao i ostale zemlje, SAD dobiva oko 90 posto sporova koje pokrene, no gubi oko 90 posto sporova koje drugi pokrenu protiv njega. Baš kao i većina ostalih članica ove trgovinske organizacije koja je osnovana 1995. godine, sa sjedištem u Ženevi. WTO predstavlja institucionalni i pravni okvir za međunarodnu trgovinu, a ima 161 članicu.
Trump WTO ima “na ciljniku” od početka mandata, a prilično je izgledno kako će realizirati povlačenje iz sporazuma do sljedećih izbora.