Želi li Hrvatska na kartu zemalja koje imaju unosan biznis s kanabisom?
U istraživanju Euromonitora tvrdi se da će u idućem desetljeću neki od oblika kanabisa postati sastavni dio rutine potrošača, kao sredstvo za poboljšanje zdravlja ili raspoloženja
Koncem travnja ove godine, bez velike pompe, u popriličnoj tišini, vladajući HDZ donio je jedno od najprogresivnijih zakonskih rješenja na svijetu o konoplji, daleko liberalnije nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama. Naime, izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga omogućena je potpuna liberalizacija kad je posrijedi industrijska konoplja te djelomična legalizacija kad je riječ o indijskoj konoplji, poznatijoj kao marihuani. Zakonske izmjene, pritom, tvrtkama registriranima za proizvodnju lijekova pružaju mogućnost uzgoja i proizvodnje indijske konoplje u medicinske svrhe, konkretno, da u svoj proizvodni asortiman uključe i lijekove od kanabisa. Velik je to korak za oboljele: iako je ulje konoplje na hrvatsko tržište stiglo iz Kanade još prije tri godine, oni su se dugo okretali inozemnom, ali i crnom tržištu jer se cijena ulja kretala do vrtoglavih 3000 kuna, što je rezultiralo vrlo malim interesom i, u konačnici, povlačenjem ulja s tržišta zbog isteka roka trajanja.
No, sada se otvaraju nove perspektive pa, u sljedećih šest mjeseci, ministar zdravstva Milan Kujundžić, uz suglasnost ministra poljoprivrede i ministra unutarnjih poslova, mora donijeti Pravilnik o načinu i mjerilima za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe. U Ministarstvu ističu kako će odobrenje za uzgoj konoplje u medicinske svrhe izdavati samo pravnim osobama koje imaju dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima. Na temelju iskustva drugih zemalja, procjenjuje se da bi za medicinske svrhe Hrvatskoj godišnje trebalo 200 do 500 kilograma marihuane.
Zarada i za poljoprivrednike
Osim za poljoprivrednike i farmaceute nova proizvodna grana, koja je do sada bila izvan zakona, mogla bi pružiti i brojne mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma jer se u svijetu sve više ljudi želi liječiti marihuanom. I to je od noviteta, uglavnom, to. Ministar Kujundžić, naime, nedvosmisleno je poručio kako Vlada ne razmišlja o proširenju uzgoja konoplje za vlastite medicinske potrebe. Također, kako se zasad čini, Hrvatska još dugo neće biti zemlja za unosan biznis s kanabisom – za razliku od brojnih drugih.
Globalno tržište kanabisa, legalno i ilegalno, danas je, prema procjenama Euromonitor Internationala, “teško” 150 milijardi američkih dolara, a samo legalno bi već 2025. moglo narasti na 77% ukupne prodaje ili 166 milijardi dolara u 2025., do kraja 2030. i na 200 milijardi. U istraživanju Euromonitora tvrdi se kako će u idućem desetljeću neki od oblika kanabisa postati sastavni dio rutine potrošača, bilo kao funkcionalni sastojak u hrani, piću, kozmetici bilo kao sredstvo za poboljšanje zdravlja i raspoloženja. Sjeverna Amerika trenutačno je na čelu “rekreacijske” uporabe marihuane. Kanada je druga zemlja u svijetu u kojoj je legali
Što se tiče medicinskih pripravaka, SDP-ov je prijedlog da svaka punoljetna osoba za svoje potrebe može uzgojiti po devet biljaka u cvatu