Tesla se ne bi osjećao ničijim od ovih koji ga danas svojataju iz pogrešnih razloga
Taman nakon rođendana Nikole Tesle i opetovanog medijskog i političkog ratovanja oko toga “čiji je Tesla?”, čini se sasvim izvjesnim da se Tesla ni u ludilu ne bi osjećao ničijim od tih koji ga danas svojataju iz potpuno pogrešnih razloga. Oni su od Tesle naučili najmanje. Da bi se shvatilo vizionarstvo Nikole Tesle i njegov utjecaj na znanost, pa zatim primijenjenu znanost, masovnu kulturu, pop-kulturu i suvremeni način života, ne treba ići daleko u prošlost, dovoljno je pogledati oko sebe.
Tesla je jaki brend, pa je logično da ga danas mnogi pokušavaju svojatati iz ovih ili onih razloga, mada je i iz njegove biografije razvidno da je Tesla ponajviše bio – svoj. I napredan. Već je njegova prva tvrtka „Tesla Electric Light and Manufacturing Company“, osnovana 1884. kad je napustio Thomasa Edisona i osamostalio se, imala ime koje bi danas mogla nositi neka hi-tech kompanija za proizvodnju rasvjete za rock-spektakle ili 4D tehnike. Teslinu znanstvenu ostavštinu i izume koristi cijeli svijet, premda mnogi u tom svijetu još uvijek ne znaju tko je Tesla, ili, kako smo naveli na početku, ništa nisu od njega naučili. Tesla jest bio vizionarski znanstvenik i izumitelj, ali njegovi izumi nisu bili ograničeni samo na znanost u užem smislu,
što i jest razlog da je danas osim u znanosti i industriji, prisutan i u kulturi, pa i u politici. Njegova izjava iz 1936. da se „ponosi srpskim rodom i hrvatskom domovinom“, mada neki osporavaju njezinu autentičnost, jedan je od onih „izuma“koji dobro zvuči i rješava mnoge probleme s kojima se opet ispočetka susrećemo. Tesla je bio širokih i dubokih zamisli, zbog čega njegov utjecaj danas i jest toliko opipljiv. Bio je čovjek budućnosti koji još uvijek mijenja svijet, kojemu su granice Smiljana, Like, Hrvatske, Europe i Amerike bile nevažne. Ali, bilo mu je važno da imamo besplatnu struju, imao je utopijsku viziju svima dostupne energije i tehnologije koja treba unaprijediti društvo. No, kako vidimo, neke stvari i odnosi ostali su isti i tada, u vrijeme industrijske revolucije, kao i danas u doba vladavine krupnog kapitala.
Karte su izmiješane i podijeljene odavno, ali to nije spriječilo Teslu da odradi svoju vidovitu futurističku dionicu puta zbog koje je i danas prisutan. Kad sam prije nekoliko godina u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu gledao predstavu “Tesla Electric Company”, koprodukciju Kazališta Ulysses Rade Šerbedžije i Pandur Theatrea prerano preminulog slovenskog redatelja Tomaža Pandura, za oko mi je zapelo objašnjenje autora teksta predstave Darka Lukića. Lukić je rekao da predstava ne govori o onome što se može naći u službenom životopisu Nikole Tesle, nego se bavi komunikacijom s umjetnošću, znanošću i društvom toga neshvaćena genija, bez čijih izuma ne bi bilo znanstvenog napretka do 21. stoljeća. Razgovarati o nacionalnim pitanjima ili o tome komu Tesla pripada, rekao je Lukić, znači ne razumjeti poziciju tog genija.
Kakva je važnost Nikole Tesle za pop-kulturu? Golema. Preciznije rečeno, bez Tesle ne bi ni bilo pop-kulture.
Dapače, mogli bismo ići korak dalje i reći da je Nikola Tesla bio preteča pop-kulture. Bez njega ne bi bilo masovnih medija, prijenosa podataka, a prije stotinjak godina najavio je i mogućnosti interneta. Naravno, bio je prvenstveno znanstvenik, ali budući da je i u znanosti bio široka i sveobuhvatna pojava, njegovo razmišljanje moralo je ostaviti traga i na društvenom, duhovnom i ezoteričnom, a ne samo tehničkom sektoru.
Bez Tesle ne bi bilo daljinskog bežičnog upravljanja, bežičnih mikrofona, ne bismo se služili mobitelima i internetom koje je najavio, ne bi bilo dvosmjerne struje i svjetla po stanovima, a izum radija bio bi upitan. Iako je patent prijavio Marconi, Tesla je eksperimentirao na Long Islandu godinu prije, 1900. s visokim tornjem odašiljačem, čiju repliku “Tesla Tower” možete vidjeti na zagrebačkom Jarunu gdje je postavljena za vrijeme festivala INmusic. U vrijeme Tesline smrti 1943., mogli ste na američkom radiju čuti kako mu newyorški gradonačelnik La Guardia odaje počast, koristeći se bežičnim prijenosom zvuka.
Tesla je bio vizionar koji je svoje izume promatrao kroz prizmu praktičnosti, ne baveći se pretjerano copyrightom, onime što danas zovemo zaštitom autorskih prava, pa su od njegovih ideja drugi sastavljali svoje znanstvene mozaike i patente, poput Westinghousea, Edisona ili Bella koje u SAD-u poznaje šira javnost nego Teslu. Jedna od Teslinih izjava koja objašnjava njegov odnos prema onima koji su ga “citirali” nepotpisani i kao zgrnuli lovu koju je mogao zaraditi on, bila je vrlo precizna: – Nije mi žao što su ukrali moje ideje, već što nisu imali svoje. Slično bi vjerojatno rekao i danas za ove koji ga svojataju a da ne razumiju njegovu osnovnu poruku.
Darko Lukić još je u vezi kazališne predstave “Tesla Electric Company” dobro razotkrio i današnje “probleme” oko Tesle; Razgovarati o nacionalnim pitanjima ili o tome komu Tesla pripada, znači ne razumjeti poziciju tog genija