KOGA ĆE TEŽE UDARITI ‘ŽUTI ČEKIĆ’ – V. BRITANIJU ILI EU?

SILVIJE TOMAŠEVIĆ I nakon 18 godina stečaj Name je na početku, police su u preostale dvije robne kuće pune, kupaca ne manjka

Detalji operacije Yellowhammer (žuti čekić u doslovnom prijevodu, ali i vrsta djetlića) iscurili su ovih dana u javnost, premda se zna da je analiza što bi se moglo dogoditi s Brexitom bez dogovora naručena još u lipnju 2018., a njezino postojanje objavljeno 6. rujna te godine. Analizu je sastavio vladin ured odgovoran za upravljanje hitnim situacijama. Sada je Sunday Times iznio neke detalje iz kojih se vidi što će se dogoditi nakon 31. listopada, bude li tada Velika Britanija izišla iz EU bez dogovora.

Primjerice, lukom Dover dnevno prolazi 10.500 kamiona, a carinske kontrole dovest će do velikih zastoja i kolona. Izračunato je kako samo dvije minute dužeg zadržavanja kamiona na granicama dovodi do stvaranja kolone od 17 milja. Na procjenu o zastoju robe na granici novi britanski premijer Boris Johnson

DVIJE MINUTE DUŽEG ZADRŽAVANJA KAMIONA NA GRANICI DOVODI DO KOLONE OD 17 MILJA

odgovorio je najavom zapošljavanja novih carinika.

Znalo se i da će Brexit pogoditi uvoz i izvoz. Njemačka bi godišnje izgubila oko 10 milijardi eura izvoza u Veliku Britaniju, Francuska oko osam, a Italija oko četiri milijarde eura. I premda izgleda kako bi više izgubile europske države od Britanije jer imaju suficit u robnoj razmjeni, ipak bi teži čekić pao ne samo na britanske tvrtke, već prije svega na britanske građane.

No, za Britance teškoće neće biti samo prvih mjeseci zbog carina i granica, već će se nastaviti godinama s negativnim posljedicama za cijeli društveni sustav.

Zašto je sada na sva zvona udario Yellowhammer? Prema podacima lista The Independent, samo 34 posto ispitanih Britanaca je za Brexit bez dogovora, a samo 19 posto misli da bi Johnson mogao doći do nekog novog sporazuma, različitijeg od onoga do kojeg je došla donedavna premijerka Theresa May. Time što su objavljene teške posljedice Brexita, Johnson vjerojatno želi opravdati neke promjene u svojoj “tvrdoj” politici pa ovaj tjedan ide u Berlin kancelarki Angeli Merkel i u Pariz predsjedniku Emmanuelu Macronu.

Dijete koje se rodilo u vrijeme kada je zagrebačka robna kuća Nama otišla u stečaj prije dva je mjeseca postalo punoljetno, ali Nama još nije izašla iz stečaja. Zagrepčani i drugi kupci još zalaze u njezine dvije robne kuće, najstarije u Zagrebu i simbol nekadašnje dobre kupnje na jednom mjestu, a malo tko da se danas uopće i sjeća da je tvrtka u stečajnom postupku. Police su pune, kupaca ne manjka, Nama zapravo nije izgubila stari sjaj. A ipak, jedan od hrvatskih rekordera kada je trajanje stečajnog postupka posrijedi, a, po svemu sudeći, taj status još će zadržati.

Prosječna plaća 4000 kuna

Zašto? Zato što razlučni vjerovnici, a najveći je država, sve vrijeme trajanja postupka ne naplaćuju glavnicu, a ni kamate koje progresivno rastu. Iz poslovanja, koje je stabilno, namiruju se dobavljači, a koji je interes države, točnije Ministarstva gospodarstva, kao najvećeg razlučnog vjerovnika, da odgađa naplatu, nije jasno.

Brzo okončanje stečaja Name najavio je nedugo nakon preuzimanja tog slučaja prije pet godina i stečajni upravitelj Damir Mikić. On još vodi proces, no nažalost, ovih dana nije nam bio dostupan za informacije o tome gdje je slučaj u međuvremenu zapeo.

Kako, pak, danas Ministarstvo gospodarstva „diše“i što je sa stanovišta države zapravo interes u slučaju Name? Iz Ministarstva gospodarstva nismo dobili odgovore, a niti od drugog razlučnog vjerovnika, Croatia osiguranja, koji se sve ove godine drži jednako kao i Ministarstvo gospodarstva, ne naplaćuje glavnicu, a ni kamate. Uputili su nas na stečajnog upravitelja.

Glavnica potraživanja ova dva razlučna vjerovnika je 75 milijuna kuna, od čega 66 milijuna Ministarstva gospodarstva, a 9 milijuna CO. Kolike su točno kamate na ova potraživanja, nije lako utvrditi iz Naminih financijskih izvještaja.

Prema financijskom izvješću koje Nama u stečaju redovito predaje Fini, lani je ostvareno 111 milijuna kuna prihoda i nešto više od 400 tisuća kuna dobiti. Otprilike su na toj razini rezultati bili i posljednjih godina, a tvrtka ima oko 330 zaposlenih i prosječne plaće oko 4000 kuna neto.

Malo je ostalo od stare slave

Nama je bila jedan od najvećih lanaca robnih kuća u vrijeme SFR Jugoslavije te kasnije u Hrvatskoj i Sloveniji. Osamdesetih godina prošlog stoljeća znatno je proširila poslovanje i imala 3300 zaposlenih. Na vrhuncu moći držala je 21 posto udjela u ukupnoj maloprodaji. Teške godine nastupile su 90ih, tijekom Domovinskog rata, i sumnjive privatizacije koja se odvijala u isto vrijeme pa će već 1993. udio prodaje Name pasti na 5,3 posto. Što će u budućnosti biti s preostale dvije robne kuće koje rade, teško je reći...

KOJI JE INTERES DRŽAVE, TOČNIJE MINISTARSTVA GOSPODARSTVA, KAO NAJVEĆEG RAZLUČNOG VJEROVNIKA, DA ODGAĐA NAPLATU, NIJE JASNO