“Željeznu smo zavjesu srušili za slobodu, žicu podigli za mir”
Paneuropski piknik u Šopronu 19. kolovoza 1989. bio je ključan za ponovno ujedinjenje Europe
Stojeći uz njemačku kancelarku Angelu Merkel na zajedničkoj press konferenciji u mađarskom gradu Šopronu, gdje su zajedno obilježili 30. obljetnicu Paneuropskog piknika, događaja koji je bio uvod u pad Berlinskoga zida, mađarski premijer Viktor Orban poručio je kako su Mađari prije tri desetljeća počeli rušiti željeznu zavjesu kako bi svi, pa i Nijemci, živjeli u slobodi, ali da sada grade granične ograde kako bi živjeli u sigurnosti.
– Ako se pitate kako to da smo rušili jedan zid prije 30 godina, a gradimo drugi danas, mogu samo reći da je to, u mađarskim glavama, kompatibilno jedno s drugim. Danas štitimo europsku vanjsku granicu, o svom trošku, ali voljeli bismo da Bruxelles plati barem 50 posto tih troškova – rekao je Orban.
– Svatko tko čita obavještajna izvješća zna da migrantski val još nije završio. Trebamo uzeti u obzir da će se pritisak povećavati, a ako itko može taj pritisak zaustaviti onda je to Mađarska – dodao je premijer.
Kancelarka Merkel, kojoj je ovo prvi bilateralni susret s Orbanom od srpnja 2018., kad je mađarskog premijera na pressici u Berlinu praktički optužila da svojom protuimigrantskom politikom ne njeguje humanost kao europsku vrijednost, jučer je ponovo naglasila tu riječ, ali nije otvorenije kritizirala Orbana: Paneuropski piknik 1989. na mađarsko-austrijskoj granici odražavao je, rekla je Merkel, vrijednosti solidarnosti, slobode i “humane Europe”.
Uvod u pad Berlinskog zida
U govoru u Šopronu pohvalila je mađarske granične policajce iz 1989. godine zbog toga što nisu pucali na ljude koji su iskoristili piknik da probiju graničnu ogradu, simboličnu željeznu zavjesu koja je dijelila Europu, i pobjegnu na zapad. Najmanje 600-tinjak građana istočne Njemačke tada je prebjeglo preko Mađarske i Austrije u zapadnu Njemačku, što je bio najmasovniji bijeg istočnih Nijemaca od podizanja Berlinskog zida 1961. i događaj koji se smatra ključnim za pad Berlinskog zida tri mjeseca nakon tog Paneuropskog piknika.
Kancelarka Merkel priznala je i da bez tih događaja, od mirnoprosvjednog piknika u Šopronu do pada zida u Berlinu, ona ne bi bila tu gdje je danas, na mjestu njemačke kancelarke. Ti su događaji oblikovali njezin život jer je živjela u istočnoj Njemačkoj.
– Iako se dogodilo prije 30 godina, piknik u Šopronu nije izgubilo na slavi i važnosti. Taj događaj bio je velik trenutak u povijesti, ključan za ponovno ujedinjenje Europe – rekao je mađarski premijer.
Jučer, 30 godina nakon tog povijesnog probijanja granične barijere, mađarski premijer na press konferenciji s Merkel naglasio je da je “naša dužnost da štitimo granicu”, koju je njegova vlada opasala žičanom ogradom prema Srbiji, ali i Hrvatskoj, državi članici Europske unije. Merkel se složila da su snažnije kontrole na vanjskoj granici nužne kako bi se očuvala sloboda kretanja unutar Schengenske zone.
Premijer Orban i kancelarka Merkel razgovarali su i o proširenju EU na zemlje zapadnog Balkana, a Orban je naglasio da je u mađarskom interesu da se pristupni pregovori sa Srbijom ubrzaju. Merkel je dodala kako je europska perspektiva za zemlje zapadnog Balkana važna i zbog geostrateških razloga.
Prije 30 godina rušili smo jedan, a sad dižemo drugi zid – to je za nas Mađare kompatibilno Viktor Orban, mađarski premijer prisjetio se jučer s kancelarkom povijesnog dana za Europu
U bilateralnim razgovorima dotakli su se i ekonomske suradnje, ali i obrambene. Orban je naglasio da Mađarska u modernizaciji svoje vojske računa na njemačku vojnu opremu. Što se ekonomije tiče, pohvalio se da u Mađarskoj radi šest tisuća njemačkih poduzeća, koja zapošljavaju tri stotine tisuća Mađara i donose vrhunske nove tehnologije proizvodnje u njegovu zemlju.
Kancelarka Merkel izjavila je da joj je drago da se Mađarska razvija uz pomoć kohezijskih fondova Europske unije i da je u tome Njemačka od velike pomoći.
– Bilateralni odnosi su dobri. To ne znači da ne mogu biti bolji, to ne znači da nema razlike u mišljenjima, ali istog smo stava kad je riječ o tome da treba pomoći ljudima u trećim zemljama da ne napuštaju domove i ne postaju migranti. Drukčijeg smo stava po pitanju kako reagirati kad ti ljudi dođu ovako daleko i zatraže azil. Naravno, moramo zaustaviti krijumčare koji iskorištavaju te ljude – rekla je Merkel i dodala kako se uzda u novu predsjednicu Europske komisije, njezinu sunarodnjakinju i donedavno ministricu u njezinoj vladi, Ursulu von der Leyen. Ona je obećala da će omogućiti novi početak za ujedinjenu EU, pa i ujedinjenu po pitanju migrantske politike, a i orban je, kao i Merkel, jučer naglasio da je optimističan i da vjeruje da će Ursula von der Leyen u tome uspjeti. Kako točno? U te detalje šefovi dviju vlada jučer nisu ulazili, barem ne pred novinarima.
Nada u Von der Leyen
Orban je ponovio kako o novoj šefici Komisije, koja stupa na dužnost 1. studenog, može reći samo sve najbolje. Ursula von der Leyen zasad pokazuje puno veće razumijevanje za kontroverzne političke poteze mađarske i poljske vlade, koji su te dvije države članice dovele u kaznenu proceduru pokrenutu od strane Europske komisije zbog kršenja vladavine prava. Rasprava o toj proceduri još traje među državama članicama u Vijeću EU, može se zaoštriti, može se i razvodniti, a Orban se nada da su se vremena promijenila i da će se sve razvodniti.
– Optužbe na račun mađarske demokracije smatramo politički pristranim i neutemeljenim – jasno je jučer ponovio mađarski premijer Orban i pred njemačkom kancelarkom Merkel.