‘Tvrtke moraju raditi u korist svih za spas američkog sna’
Rasprava u SAD-u Direktori su prvi put rekli da je svrha poduzeća raditi u korist zajednice, no konzervativci se ne slažu
Nova velika debata u Sjedinjenim Državama vodi se posljednjih tjedan dana oko poruke 181 direktora velikih američkih kompanija upućene tamošnjoj javnosti. A ta se poruka tiče moralnosti u poslovanju, odnosno društvenoj odgovornosti koja bi poduzećima trebala biti podjednako važna kao i profit, ako ne i važnija u svjetlu klimatskih promjena pa i požara u Amazoni. To je prvi put da su vodeći poslovni ljudi u SAD-u rekli da maksimizacija dobiti nije jedina svrha poduzeća. Iako se u toj zajedničkoj izjavi može iščitati subliminalna poruka najvećim i najprofitabilnijim američkim kompanijama poput Amazona ili Applea, i njihovi su šefovi Tim Cook i Jeff Bezos također potpisali dokument.
Kritičari: To su neznalice
– Američki je san još na životu, ali slabi. Najveći poslodavci ulažu u svoje radnike i zajednice jer znaju da je to jedini način za dugoročan uspjeh. Ti moderni principi odražavaju nepokolebljivu predanost poslovne zajednice da nastavi gurati prema ekonomiji koja služi svim Amerikancima – rekao je Jamie Dimon, direktor J. P. Morgan Chasea. Tih je 200 direktora okupljeno u organizaciju Business Roundtable, BRT, a u odnosu na američku gospodarsku komoru razlika je što se u komori okupljaju tvrtke, dok Business Roundtable okuplja isključivo direktore. Utjecajnom globalnom poslovnom magazinu Forbes takva poruka Business Roundtablea smiješna je te je uspoređuju s politikom Donalda Trumpa koja je često pogubna za poslovne interese korporacija. Čudno je Forbesu što poslovna zajednica odustaje od temeljnog postulata, a to je da je smisao korporacije ostvarenje vrijednona sti svojim dioničarima. A sada bi dionici svake korporacije uz dioničare trebali još biti i korisnici, radnici, dobavljači i zajednice koji bi onda zajednički odlučivali o politici neke tvrtke. U Forbesu su direktore najvećih američkih kompanija jednostavno nazvali – neznalicama. Objasnili su da, kada se poslovni ljudi počnu baviti ekonomskom politikom, to postaje opasno jer se poslovne vještine ne uče u udžbenicima niti su na poslovanje primjenjivi odgovori koji tamo stoje. Poslovanje je nešto sasvim drugo i, kada mu se oduzme smisao, a to je stvaranje profita, tada može doći do opasnih lutanja. Dokaz je Donald Trump i njegovo nerazumijevanje međunarodne politike što je dovelo do trgovinskog rata s Kinom. Ideje koje je Business Roundtable iznio nisu nove, a to ih je podsjetila skupina od 30-ak kompanija okupljenih oko pokreta B Corporation, onih koji iznesene ideje BRT-a već pretaču u stvarnost. I to su učinili u oglasu objavljenom u nedjelju preko cijele stranice u The New York Timesu. “Ili počnite raditi nešto ili se ne javljajte”, manje-više pisalo je u tom oglasu. Ovako sve izgleda kao klasični PR.
Političari nadiru slijeva
A to tvrdi predsjednički kandidat Bernie Sanders koji je u izjavi za The Financial Times rekao da mu sve izgleda kao pokušaj odgode neminovnih poreznih i regulatornih reformi. Jer, prijedlozi Sandersa i njegove kolegice, također predsjedničke kandidatkinje Elizabeth Warren sasvim sigurno teško nalaze simpatije u poslovnoj zajednici. Jer, poznati američki socijalist želi do maksimuma povećati poreze korporacijama i bogatima, dok Warren želi rasturiti (pre)velike tehnološke kompanije kako je to već učinjeno s Microsoftom, ali i regulirati Wall Street. Njih dvoje namjerili su efektivno, a ne samo deklarativno reformirati način kako se u Americi posluje, i to tako da on donosi korist svima, a ne samo onima na vrhu korporacija koji zarađuju puste milijarde usput stvarajući rastući imovinski jaz koncentrirajući pri tome i znanje u okrilje svojih korporacija.
Šefovi američkih giganata jako dobro znaju da su imali izuzetno dobro desetljeće u razdoblju nakon krize te ih se ima razloga upitati gdje sav taj novac završava, odnosno zašto se nešto od toga ne vrati sustavu koji im je omogućio da ga zarade. Primjerice, u drugom je kvartalu 2012. korporativni profit dosegao čak 12 posto nacionalnog BDP-a, a i kasnije se kretao oko deset posto. Da se ne govori kako su primanja direktora u Americi od 1978. pa do danas narasla čak 940 posto, dok su plaće radnika narasle tek 12 posto. Pa nekako se čini da je i apsolutnom laiku savršeno jasno da se neka pitanja trebaju postaviti. A i da je vrijeme za snažnu korporativnu PR ofenzivu.
FORBES: TO JE GREŠKA, MAKSIMIZACIJA PROFITA MORA OSTATI JEDINI CILJ