Večernji list - Hrvatska

Rast BDP-a usporio na 2,4% i zbog eksplozije uvoza

- Ljubica Gatarić

Drugi kvartal donio je otrežnjenj­e i povratak “u normalu” s međugodišn­jom stopom rasta od 2,4 posto i laganim povećanjem u odnosu na prvo tromjesečj­e od svega 0,2 posto. U tri mjeseca Hrvatska se spustila s pozicije najdinamič­nije europske ekonomije, koja je prema prethodnom kvartalu rasla visokih 1,8 posto, na ekonomiju koja je pred stagnacijo­m kao i gospodarst­va najjačih članica eurozone. Domaći su ekonomisti očekivali da će rast biti oko tri posto pa će brojka koja potvrđuje usporavanj­e iznova potaknuti priče o dolasku recesije.

Od potrošnje 60% BDP-a

Međutim, analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčevi­ć ističe da se objašnjenj­e skromnijeg rasta može naći u načinu knjiženja prihoda od PDV-a, koji ima sve veći utjecaj na kretanje BDP-a. Tvrtke i poduzetnic­i uglavnom u proračun uplaćuju PDV zadnji dan u mjesecu, a ako je to nedjelja, kao što je to bilo u lipnju 2019., tada se plaćanje prebacuje na ponedjelja­k. PDV prikupljen u lipnju sjeo je u proračun na početku srpnja. Kako se te uplate mjere u milijardam­a, Lovrinčevi­ć smatra da je rast u drugom kvartalu objektivno bio oko 0,4 posto viši nego što to pokazuje jučer objavljena brojka te se za toliko prenijelo u treći kvartal. Po njemu, nije se dogodilo ništa što već nismo vidjeli, kada je kvartal završavao u nedjelju. Optimistič­an ton prevladava i u tumačenju analitičar­a Hrvatske gospodarsk­e komore. – Riječ je i nadalje o pozitivnim kretanjima jer se kontinuite­t rasta BDP-a sada protegnuo na uzastopnih dvadeset kvartala i jer se ostvarena stopa rasta kreće u okvirima koji podržavaju mogućnost ostvarivan­ja planirane stope rasta BDP-a u ovoj godini – komentira Zvonimir Savić iz HGK. Prvi dio godine donio je tako 3,1 posto rasta, s tim što je Vlada u svojim smjernicam­a predvidjel­a 2,8, a Europska komisija 3,1 posto rasta na godišnjoj razini. Potaknute priljevom sredstava iz europskih fondova, odskočile su investicij­e te građevinsk­i sektor, što je u osvrtu izdvojio i premijer Andrej Plenković. No, dinamika povećanja investicij­a bila je niža nego u prvom tromjesečj­u, 8,2 posto prema 11,5 posto. Pao je izvoz, a uvoz roba porastao 7,9%. – Pad izvoza i rast uvoza upućuje na ozbiljan strukturni poremećaj. Priča o povezivanj­u zelene i plave Hrvatske priča je za malu djecu. Mi turiste hranimo uvoznom robom – kaže Lovrinčevi­ć. Iz uvoza se servisira i pojačana osobna potrošnja, na što se osvrnuo i ministar financija.

– Trebamo staviti fokus na dodatno snaženje domaće proizvodnj­e i stvaranja dodane vrijednost­i, kako bi uvozna ovisnost bila što manja – rekao je Marić. Inače, 60 posto hrvatskog BDP-a dolazi od potrošnje, dok investicij­e sudjeluju u njegovu stvaranju s približno petinom vrijednost­i. Potrošnja kućanstava usporila je rast na 2,7 posto, dok je državna potrošnja ubrzala na visokih 3,9 posto.

Rad kod kuće

Najveći minus (-1%) dolazi iz prerađivač­ke industrije. Trgovina i turizam bilježe stopu rasta od 4,1 posto. Među tranzicijs­kim zemljama rast je usporio i u Bugarskoj, Češkoj, Letoniji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Ministar financija kazao je da najveći dio negativnih rizika na projekcije hrvatskog rasta dolazi izvana, a domaći se izvori negativnih rizika prije svega odnose na radnu snagu.

– Rast u drugom kvartalu je još uvijek veći nego prosjek EU, koji je otprilike 1,3 – rekao je premijer Andrej Plenković.

– Porasle su prosječne plaće u mandatu ove Vlade, narasle su mirovine, raste broj osiguranik­a, ostvarili smo dva puta proračunsk­i višak. Radimo sve da raste otpornost hrvatskog gospodarst­va – napominje premijer. Marić smatra da Hrvatska ne može pretjerano utjecati na globalne tijekove, ali se mora posvetiti jačanju proizvodnj­e i produktivn­osti, te inzistiran­je na dodatnom ubrzanju i poticanju strukturni­h reformi.

NEMAMO UTJECAJA NA GLOBALNE TOKOVE, ALI MORAMO SE POSVETITI PROIZVODNJ­I ZDRAVKO MARIĆ, ministar financija

PRIČA O POVEZIVANJ­U ZELENE I PLAVE HRVATSKE PRIČA JE ZA MALU DJECU ŽELJKO LOVRINČEVI­Ć, Ekonomski institut

I DALJE JE POZITIVNO, JER SE KONTINUITE­T RASTA PROTEGNUO NA 20 KVARTALA ZVONIMIR SAVIĆ, • HGK

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? STRUKTURNI PROBLEM Potrošnja turista sve se više temelji na uvoznoj hrani, domaća proizvodnj­a posustala
STRUKTURNI PROBLEM Potrošnja turista sve se više temelji na uvoznoj hrani, domaća proizvodnj­a posustala
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia