Hrvati i Kosovari krijumčarili migrante – zaradili 700 tisuća kuna
Jedan od najunosnijih biznisa u zemljama regije danas je krijumčarenje migranata s obzirom na svotu koja se može zaraditi. Naime, nakon zatvaranja balkanske rute 2015. iznos za prebacivanje jedne osobe iz BiH do Slovenije nekad se popne do vrtoglavih pet tisuća eura. Među krijumčarima je i velik broj Hrvata. Naime, USKOK je na temelju policijske kaznene prijave podigao optužnicu protiv 11 hrvatskih i dva kosovska državljanina koje se sumnjiči da su se udružili još u prosincu 2018. radi krijumčarenja stranaca. Iz BiH do slovenske granice dio okrivljenika preuzimao je strance u vlastite ili unajmljene automobile, dok je drugi dio okrivljenih svojim vozilima “sudjelovao u prijevozu kao prethodnica, radi izviđanja policijskih ophodnji na ruti kretanja”. Tako su, tvrdi tužiteljstvo, omogućili nedozvoljeno kretanje po teritoriju Hrvatske za najmanje
96 stranih državljana, kao i njihov transfer do državne granice sa Slovenijom i zaradili barem 700 tisuća kuna.
“U cilju realizacije dogovorenoga prvookrivljeni je sa za sada nepoznatim osobama organizirao nedozvoljeno prebacivanje većeg broja stranaca u Hrvatsku preko državne granice s BiH, i to za iznos od najmanje 1000 eura po osobi”, izvijestio je USKOK. Pitanje svih pitanja je kolike će biti kazne krijumčarima. Prije desetak godina razgovarali smo s krijumčarom Alijem Abuom Lejlom, Tunižaninom koji je prebacio na tisuće migranata, a danas živi u Nici na Azurnoj obali u raskošnoj vili. Na pitanje boji li se zatvora ako ga uhvate, opušteno je odgovorio: – Za ovo kazneno djelo predviđena je petogodišnja kazna. Ja na računu imam već nekoliko milijuna eura. Isplati se “odguliti” tih pet godina zatvora jer, kad izađeš, čeka te novac koji osigurava cijeli život i moje obitelji i mene. Da radim pošten posao 50 godina do mirovine, živio bih na rubu gladi i siromaštva – kazao je Ali Abu Lejl. Kineski katolički biskup prvi je put zaređen zajedničkim odobrenjem pape i Pekinga dogovorenim sporazumom koji promiče pomirbu Kine i Svete Stolice. Oko 12 milijuna katolika u Kini desetljećima je podijeljeno na državnu organizaciju, čiji je kler izabrala ateistička Komunistička partija, i na neslužbenu podzemnu Crkvu vjernu Vatikanu. No prema sporazumu postignutom u rujnu prošle godine, i Peking i Vatikan sada će imati glas u imenovanju katoličkih biskupa. Službena crkva Kine, Kineska katolička patriotska udruga, objavila je da je u ponedjeljak Yao Shun zaređen za biskupa dijeceze Ulanqaba u sjevernoj kineskoj autonomnoj regiji Unutarnje Mongolije. Kineski zakon od svećenika i biskupa zahtijeva prijavu i usklađivanje sa službenom državnom crkvom. Biskup, kojeg je Vatikan nazvao Antonijem Yaom Shunom, pri zaređivanju dobio je i “mandat pape”. Državni su mediji izvijestili da bi se u srijedu trebao zarediti još jedan kineski biskup. Kina se inače već neko vrijeme suočava s manjkom biskupa.