Milanović zbog očeve smrti sve obveze odgodio do nedjelje
Umro otac predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića, mr. ekonomije Stipe Milanović, svojedobno politički angažiran
Predsjedničkom kandidatu Zoranu Milanoviću iznenada je umro otac Stipe. Bivši premijer zbog smrti oca odgodio je sve obveze u kampanji za Pantovčak do kraja tjedna.
Stipe Milanović rođen je 1937. godine. Poslije završetka gimnazije u Sinju, 1957. upisao je ekonomiju u Zagrebu. Studirao je zajedno s Vladom Veselicom, a potkraj studija 1961., zahvaljujući razmjeni studenata, prijatelji Milanović i Veselica otišli su u Francusku kako bi naučili jezik. Osim toga, Stipe Milanović je kao student u Zagrebu bio i predsjednik Kluba sinjskih studenata. Godine 1963./64. bio je u Sarajevu u školi rezervnih oficira, zajedno s Božom Jusupom, vlasnikom Tankerkomerca iz Zadra. Kako je Miko Tripalo postao šef zagrebačkog ogranka Partije 1964., Milanović je nakratko bio šef njegova kabineta.
‘Neću primati prvoborce...’
“Brzo sam odstupio i rekao Miki: Ma neću ja ovdje s fakultetom 20 godina nakon rata primati prvoborce NOR-a koji stalno nešto traže za sebe i govore zašto sam se ja borio i bio ranjavan?!”
Poslije je postao tajnik Komisije za privredu u Gradskoj konferenciji Saveza komunista. Nakon 1971. godine Stipe Milanović, zbog bliskosti s Tripalom i braćom Veselica, nije, kako je tvrdio, mogao politički napredovati. Stoga je magistrirao na ekonomiji 1975. Bio je direktor Prvog računalnog centra, direktor zagrebačkog Centra za ekonomski razvoj (CER), a poslije 1984., kad je dao ostavku i napustio SK, u CER-u je bio voditelj sektora za dugoročni razvoj Zagreba. Uz ostalo, Stipe Milanović bio je i predsjednik Odbora za gradnju Koncertne bio je direktor prvog računalnog centra, a vodio je i Odbor za gradnju Koncertne dvorane Lisinski, a nakon prvih demokratskih izbora godinu dana bio je pomoćnik ministra prosvjete
ZBOG BLISKOSTI S BRAĆOM VESELICA I TRIPALOM, NAKON 1971. GODINE NIJE MOGAO POLITIČKI NAPREDOVATI
dvorane Varoslav Lisinski koja je otvorena 1973.
Nakon prvih demokratskih izbora, Vlatko Pavletić postao je ministar prosvjete, kulture i športa te je tražio pomoćnika za financije. Pronašao ga je u Stipi Milanoviću.
Nakon godinu dana, Milanović je smijenjen zbog “zviždanja” o bezakonju. Na nagovor Stipe Mesića, Milanović se učlanio u HDZ – ponuđeno mu je mjesto hrvatskog veleposlanika u Ukrajini, a uvjet je bio da uđe u tu stranku. Naravno, iako govori ruski jezik, nije prošao jer nije bio barakaš. Smijenjen zbog ‘zviždanja’
Predsjednica izrazila sućut
Dana 17. rujna 1991. uvedeno je u Vladi i Saboru 24-satno dežurstvo. Dežurati su mogli samo provjereni i odani kadrovi, poput Gordana Radina, Nedjeljka Mihanovića, Milana Kovača, Tomislava Duke, Ćire Grubišića, Kikereca, Nevena Jurice, Đure Perice, Zlatka Gledeca... Dežurao je i Stipe Milanović kao pomoćnik ministra prosvjete.
Zbog smrti Stipe Milanovića predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poslala je osobne izraze sućuti bivšem premijeru i sadašnjem predsjedničkom kandidatu Zoranu Milanoviću i obitelji.