U Vegeti ni zrna povrća iz Hrvatske!
Održiva poljoprivredna strategija neophodna je, no predložak Svjetske banke za njezinu izradu daleko je od realnosti, poručili su jučer hrvatski poljoprivrednici
Imamo 7000 hektara pod orasima, više nego jabuka, a ne proizvedemo ni tone. Livade i pašnjake povećali smo s 300 tisuća na više od 600 tisuća hektara otkako su krenule potpore po hektaru, ali nam nije rasla i stočarska proizvodnja. Dapače, samo smo svinja u 2015. i 2016. proizveli 56% manje u odnosu na prosjek od 2005. do 2014., kazao je predstavnik HUP-a i tvrtke Fragaria Stanko Barbarić u raspravi o dokumentu o stanju sektora i analizi javnih izdataka za poljoprivredu i ruralni razvoj, kojega je u povodu strategije hrvatske poljoprivrede za Ministarstvo poljoprivrede izradila Svjetska banka. Smjer kojim se krenulo ka novoj strategiji od 2,5 mil. eura nije dobar, nema ni regionalnih pokazatelja ni analize proizvodnje po sektorima. Još se ne zna ni koliko RH zapravo ima hektara koji bi trebali biti u funkciji proizvodnje hrane, a kako je krenulo uskoro će nam 3. kultura po zastupljenosti u Hrvatskoj biti ugar, samo su neke od žučnih primjedbi iz sektora koji traži konačnu i jasnu strategiju utemeljenu na realnoj proizvodnji, proimamo duktivnosti i distribuciji potpora. No iz trenutačne analize Svjetske banke teško je iščitati i kakav je bio projektni zadatak, a kamoli ciljevi kojima bi hrvatska poljoprivreda trebala težiti, čulo se jučer. – Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje pala je s 33 milijarde na 16 mlrd. kuna, broj svinja s 2 mil. na oko 800.000, a proizvodnja mlijeka s 900 mil. na 400 mil. litara. Vanjskotrgovinski deficit nam je milijardu eura, a ne vidim da se u analizi itko dotakao pitanja i koliki je prihod po hektaru, zaposlenom... – kazao je Mirko Ervačić iz Osatina grupe.
– Dokument utemeljen na analizi od 2014. do 2016. jako je diskutabilan. RH je 2014. zakoračila u novo razdoblje programa ruralnog razvoja EU i 2015. i 2016. iz njega nije povukla ni lipe. Bojim se stoga da ni zaključci ni podloga za novu strategiju nisu točni – kazala je nezavisna konzultantica Zvjezdana Blažić, ističući kako je problem i što svega 12% naših poljoprivrednih proizvođača plaća poreze, a ostali su izvan poreznih škara. Toni Raič, proizvođač tovne junadi kaže kako je bez temeljnog dokumenta koji kaže koliko stvarno poljoprivrednog zemljišta teško definirati ciljeve barem minimalne proizvodnje po čemu bi svi u ruralnim područjima prepoznali svoje vrijednosti.
– Hrvatska je svojedobno izvozila junetinu u vrijednosti 320 mil. dolara, a danas nismo samodostatni i izvozimo je za 32 mil. eura – rekao je Raič.
Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, istaknuo je kako potpore u RH rastu znatno više nego u EU, a efekti proizvodnje padaju. A kolika je trenutačna hrvatska tragedija, najbolje je dočarao Zdravko Dimač iz Podravke.
– U najvećem hrvatskom brendu nema ništa domaćeg. Čak 7000 tona sušenog povrća uvozi se za Vegetu jer nismo u stanju organizirati kvalitetnu domaću proizvodnju – izjavio je napominjući kako nam treba plan dugoročnog razvoja od najmanje 20 godina. Nikša Tkalec, pomoćnik ministrice poljoprivrede, složio se da ima određenih problema s podacima koji su korišteni.
– U novom proračunskom razdoblju ZPP-a potpore se smanjuju na razini cijele EU pa treba naći načina kako da dalje napredujemo i razvijamo se – kazao je.