Poskupljenje parkiranja Gradu donijelo 15 milijuna kuna
Cijena sata parkiranja narasla je lanjskog srpnja, a koji su rezultati, analiziramo uoči najave proširenja naplate na cijeli grad
Digneš cijenu da zaradiš pa dobitak uložiš u ono čemu si podigao cijenu da opravdaš poskupljenje. Osnove su to ekonomije o kojima u Gradu, čini se, i ne znaju puno. Jer, kako kažu u Zagrebparkingu, u prvih šest mjeseci ove godine zaradili su 15,3 milijuna kuna više na naplati parkiranja nego u istom razdoblju lani, a uložili tek nekoliko milijuna, i to, govore, u “digitalizaciju”, koja se spominje toliko često da je gotovo već postala floskula. Ali, najbolje da krenemo ispočetka.
Turisti i Advent
Kako je prošla prva godina skupljeg parkiranja, Holdingovu je podružnicu pitao HNS-ov skupštinski zastupnik Tomislav Stojak, kojeg je zanimalo je li Zagrebparking uprihodio nešto više novca s obzirom na to da su 30. srpnja lani cijene parkiranja “skočile” sa šest na 12 kuna u prvoj, s tri na pet u drugoj te s kune i pol na dvije u trećoj zoni.
– Procjena ukupnog efekta povećanja cijena na javnim parkiralištima i u javnim garažama na godišnjoj razini iznosi 27 milijuna kuna – kažu u Zagrebparkingu pa dodaju kako se 20,5 milijuna odnosi na prihod parkirališta, a ostatak je ono što se zaradi u garažama. A kako bi detaljno objasnili cijeli sustav naplate parkiranja, koji se sad planira uvesti na područje cijelog grada, krenuli su s tim koliko ljudi uopće dolazi u metropolu, što svaki dan na posao, što povremeno, odnosno turistički.
– Prema popisu stanovništva 2011. godine, Zagreb broji 790.017 stanovnika, dok procjena za 2017. iznosi 802.762. Prema popisu iz 2011. godine u grad je prosječno dnevno dolazilo 113.386 dnevnih migranata – podastrli su podatke iz Zagrebparkinga pa spomenuli i Advent na koji dolazi velik broj ljudi, kao i konstantan porast broja registriranih vozila u metropoli. “Bacili” su se onda na usporedbu zagrebačkih cijena parkiranja s gradovima u Hrvatskoj, ali i onim europskima, pa zaključili kako je, zapravo, u našem glavnom gradu parkiranje puno jeftinije nego u nekim drugim bjelosvjetskim prijestolnicama.
– U Londonu je prosječna cijena jednog sata parkiranja 10,40 eura, u Amsterdamu, Parizu i Rimu između 4,20 te 4,70 eura, u Varšavi samo euro – uredno i u posebno izrađenoj tablici dali su ove podatke iz Holdinga. Također, fino su razložili i kako podružnica Zagrebparking u 2019. godini upravlja s 35.937 parkirališnih mjesta raspoređenih u šest zona, a još je i devet javnih garaža s 2849 mjesta. Te će brojke, s najavom proširenja naplate parkiranja, još rasti, a narasle su već i u razdoblju unatrag pet godina.
– U razdoblju od 2014. do 2019. godine broj parkirališnih mjesta pod naplatom i kontrolom povećao se za 5109, odnosno 16 posto – kazali su iz Zagrebparkinga, pa dali i kretanje cijena parkiranja po zonama od 2013. godine naglašavajući kako su one, sve do lani, uglavnom išle dolje. Prije šest godina sat u prvoj zoni koštao je tako deset kuna, godinu poslije bio je osam kuna, a od 2015. do 2018. cijena za 60 minuta parkiranja u centru grada bila je šest kuna.
– Povećanje cijena parkiranja jedan je od mehanizama reguliranja prometa u mirovanju jer povećanje cijena usluge izravno utječe na smanjenje potražnje za njom te upućuje određeni dio korisnika na korištenje javnog gradskog prijevoza. Posljedica navedenog očituje se u većoj raspoloživosti dostupnih parkirališnih mjesta, smanjenju prometnih gužvi te smanjenju negativnog utjecaja ispuštanja CO2 u atmosferu – obrazložili su u Holdingovoj podružnici zašto se išlo na porast cijena parkiranja, a dodali su i kako je prodano manje pojedinačnih, odnosno satnih karata, a više onih komercijalnih. Što se ulaganja tiče, kao što je već spomenuto, ono ide u “modernizaciju”. U “sustav automatizacije javnih garaža” otišlo je najviše, oko pet i pol milijuna kuna lani, a u isti će se sustav ulagati još. Ide dio i na mobilnu aplikaciju, a i na projekt “zelena garaža”. Samu infrastrukturu nisu spominjali.
Prazna gradska blagajna
– Prema podacima koje sam dobio u odgovoru, odmah se vidi da je Zagrebparking, nakon velikog poskupljenja parkiranja prije godinu dana, jako “lijepo” zaradio na Zagrepčanima, prihod od prodaje parkirališnih karata dosegao je iznos veći od 15 milijuna kuna, odnosno gotovo 30 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine! Ali, nakon takve zarade na račun građana, opravdano postavljam pitanje što se s tim novcem radi, na koji način su planirali poboljšati i razvijati sustav parkirališta i parkirališnih mjesta u Zagrebu ili je cilj samo dodatno proširivati naplatu parkiranja na cijeli Zagreb, kako se to neslužbeno najavljuje? Naplata parkiranja u svakom normalnom gradu postoji kako bi se iz središta gradova izmaknuli automobili ili uredilo samo parkiranje, a u Zagrebu je to jedan od glavnih načina punjenja očito prazne gradske blagajne – komentirao je dopis Zagrebparkinga HNS-ov Tomislav Stojak.
MODERNIZACIJA SUSTAVA ONO JE ŠTO SE SPOMINJE KAD SU POSRIJEDI ULAGANJA