Sto kuna svakome tko dojavi lokaciju uginule divlje svinje
Ministarstvo poljoprivrede protiv svinjske kuge
Zbog sve alarmantnije situacije s afričkom svinjskom kugom (ASK) u Europi, poglavito u susjednima Srbiji i Mađarskoj, gdje mjerodavni teško prate razmjere širenja i štete, Ministarstvo poljoprivrede pooštrilo je mjere opreza kako bi se spriječilo da opaki virus desetkuje populaciju domaćih i divljih svinja i u Hrvatskoj. S obzirom na raširenost bolesti uopće nije pitanje hoće li se bolest i u nas pojaviti nego kada – i koliko ćemo je spremni dočekati, kažu stručnjaci.
Oprez ili propast
– Posljednji slučajevi u Srbiji jasan su primjer kako se rizik od izbijanja ASK-a ne može precizirati na ograničeno područje (primjerice uz granicu sa zaraženom zonom) – kažu iz ministarstva. Hrvatskoj predstoji i vrijeme tradicionalne svinjokolje i pojačano prometovanje svinjskim mesom i živim svinjama, čime se dodatno povećava rizik. Stoga je na sastanku s proizvođačima i predstavnicima sektora svinjogojstva, Hrvatskog veterinarskog instituta, strukovne komore i Hrvatskog lovačkog saveza zaključeno da će se svim gospodarstvima koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima zabraniti prodaja živih svinja na cjelokupnom teritoriju RH. Klanje životinja na vlastitom gospodarstvu te premještanje živih svinja bit će iznimno dopušteno, samo ako ovlašteni veterinar prethodno klinički pregleda životinju na gospodarstvu u skladu s uputom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. To se, dodaju iz ministarstva, odnosi na sve posjednike, imali oni i samo jednu svinju. I samo jedan slučaj zaraze značio bi, naime, zabranu prometa svinjama u krugu čak 10 km oko žarišta, čak i ako su se drugi pridržavali naređenih mjera – i to na najmanje 40 dana, što bi za veće proizvodne sustave moglo značiti propast.
Građani koji nađu uginulu divlju svinju i dojave njezinu lokaciju na besplatnu telefonsku liniju koja će se otvoriti nagrađivat će se pak sa 100 kuna. Zasad se s pitanjima mogu obratiti u Upravu za veterinarstvo na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, dok se od lovaca, uz obvezu dostave uzoraka uginulih divljih svinja, provedbu biosigurnosnih mjera u lovištima te odstrel 50% matičnog fonda, traži još intenzivnije djelovanje. Do 31. prosinca dodatno će se financijski poticati selektivni odstrel ženskih grla divlje svinje na cijelom području RH, što je prepoznala i EK te odobrila sufinanciranje.
U Bugarskoj o ASK-u
Goran Jančo, uzgajivač i predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske kaže kako bi virus ASK-a na tisuće načina mogao ući u Hrvatsku. Iz zemalja u susjedstvu koje je zahvatio prenose se čak izjave nekih seljaka kako lešine uginulih svinja zakapaju uz potok ili na njivi, umjesto da ih mjerodavne službe neškodljivo uklanjaju, pa Jančo apelira na sve svinjogojce da vode računa o svom uzgoju i biosanitarnim mjerama.
– Ako se bolest proširi, bit će to zadnji čavao u lijes hrvatskog svinjogojstva – poručio je.
– Na području gdje se pojavi ASK izumiranje divljih (i domaćih) svinja je 100% – kažu iz ministarstva pa će donesene naredbe ostati na snazi sve dok se rizik od mogućeg unošenja virusa ne smanji. Od 21. prosinca 2018. do 10. rujna 2019. ukupno je odstrijeljeno 22.858 divljih svinja, dok se njihovo brojno stanje prema lovnogospodarskim planovima u 2018. procjenjivalo na oko 32.000 jedinki te prirast od oko 34.000. Svi uzorci divljih i domaćih svinja u slučaju sumnje na ASK laboratorijski se pretražuju, do sada više od 1000 uzoraka, a za četiri sumnjiva slučaja u uzgojima domaćih svinja od početka godine laboratorijskim se analizama pokazalo da su negativni na ASK. S obzirom na to da je Bugarska jedno od najvećih žarišta, ondje se ovih dana održava sastanak radne skupine stručnjaka pod okriljem globalnog okvira za bolesti koje ne poznaju granice OIE, predstavnika zemalja EU u kojima je potvrđen ASK i zemalja od najvećeg rizika uz aktivno sudjelovanje europskog povjerenika za zdravlje i sigurnost hrane Vytenisa Andriukaitisa, generalne direktorice OIE Monique Eloit te izaslanika SAD-a, Kine, Rusije i Moldavije. Svima je u interesu da se pronađu adekvatna rješenja kojima će se umanjiti trenutačna globalna kriza uzrokovanu širenjem ASK-a te spasiti cjelokupni sektor svinjogojstva.