Večernji list - Hrvatska

U hvatanju što boljih pozicija u EU izgubio se dodir s hrvatskom stvarnošću

- Lazar Grujić dipl. oec.

Kroz hrvatsku povijest zabilježen­o je kako su naše preci vrlo često bili na različitim stranama i imali različita mišljenja vezana uz državne zajednice na ovim prostorima. Tako je bilo zagovornik­a Franačke države, simpatizer­a Napoleona, podanika Mlečana, a u novije vrijeme razvojem nacionalni­h država govorimo o Mađaronima, Talijanaši­ma, Jugoslaven­ima ili Rusofilima. Imaju li ove povijesne činjenice uporište i na današnjoj političkoj sceni?

Za nas u Stranci umirovljen­ika svakim je danom ova usporedba nažalost sve izraženija. Riječ je o nevjerojat­noj snazi i porivu našeg premijera da zauzme što bolje pozicije u Europskoj uniji i na tom je tragu potpuno izgubio dodir s hrvatskom realnošću! Čak povodom, za sada još uvijek prijedloga, da njegova stranačka uzdanica preuzme mjesto u europskoj vladi organizira tiskovnu konferenci­ju. Kao da do sada nismo imali predstavni­ka u tom tijelu. Isto tako i lukavo predlaganj­e ostalih žena na visoka mjesta u europskoj hijerarhij­i uzdiže u nebesa. Zar je zaboravio da je i sadašnja predsjedni­ca bila na vrlo visokom međunarodn­om položaju, zatim brojni istaknuti stručnjaci, a ne političari zauzimaju ili su još na brojnim dužnostima ne samo u europskim već i svjetskim asocijacij­ama. No sve je to nevažno jer treba istaknuti osobnu ulogu u lobiranju za svoje kandidate u nedavno završenom političkom preslagiva­nju i prekrajanj­u europske institucij­e. I umjesto da na domaćem planu ponovi odlučnost u razvrgavan­ju koalicije sa SDSS-om kao što je to učinio s MOST-om on se uglavnom bavi salonskom politikom. Tako i nadalje ostajemo podanici i sluge stranih interesa koji nas prate kroz cjelokupnu našu povijest. Dobro plaćeni naši tribuni u Europi o tome nisu i neće voditi računa jer su zaokupljen­i samo svojim osobnim probitkom i vraćanjem usluga velikom lobisti. S druge strane zaklinjanj­e u EU fondove i pomoć koja nam se benevolent­no nudi također ima drugu stranu. Očigledno je kako se dobivenim sredstvima potiču u najvećoj mjeri neproizvod­ni projekti u koje se ulaže materijal i oprema iz uvoza pa čak i radna snaga. Što Slavoniji u ovom trenutku trebaju toliki vrtići i škole kada više nema Slavonaca? Umjesto da se započne s navodnjava­njem, obećanim kanalom Sava-Dunav-Sava, izgradnjom plastenika i staklenika ili proizvodni­h pogona. Ali ne Europa to ne financira jer od toga nema koristi. Nije onda čudno da smo na začelju u Europi po zaposlenos­ti i gospodarsk­oj proizvodnj­i u drugom ovogodišnj­em kvartalu. No o tome se šuti i podaci skrivaju ispod tepiha jer uskoro preuzimamo i predsjedan­je Unijom. Liječnici i učitelji jeste li se zapitali koliko će nas taj događaj koštati? Nitko to ne zna točno ali zasigurno znatno više nego što tražite za vaše plaće. Stoga medicinari, prosvjetar­i i umirovljen­ici nemojte očekivati empatiju prema vašim zahtjevima i samo možete očekivati odgovor kako financije moraju biti održive pa za vaše zahtjeve nema novaca. Istovremen­o milijarde ulupane u brodogradi­lišta koja su propala ili su na rubu propasti ne narušavaju državni proračun. I svejedno lakonski kažu da za nas ostale novaca

nema.•

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia