Predsjednica javno čita mališanima još od 2016. godine
Već nekoliko dana predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pravi je internetski hit jer se u svojoj predsjedničkoj palači na Pantovčaku snimila kako čita dijelove knjige o Pipi Dugoj Čarapi čuvene švedske književnice Astrid Lindgren. Lavinu neskrivenog podsmjehivanja i ismijavanja pokrenule su medijske platforme i mediji iz regije, da bi je potom zdušno i beskompromisno prihvatili i mediji iz Hrvatske. I tako je “glumica” Kolinda koja čita popularnu dječju knjigu u broju lajkova i komentara stala uz bok najkomentiranijih i najatraktivnijih događaja kao što su to neočekivani nogometni rezultati iz kvalifikacija za Europsko nogometno prvenstvo ili iznenađujući dosadašnji rezultati Svjetskog prvenstva u košarci na kojem u finalu nećemo gledati reprezentaciju SAD-a ni favorizirane Srbije.
I to je posao državnika
A što su zapravo svi oni koji su se bez ograda i zaigrano, s puno ironije i cinizma te sladostrašća izrugivali hrvatskoj predsjednici koja čita omiljenu dječju knjigu zapravo htjeli poručiti svekolikoj javnosti u zemljama u kojima je čitanje već godinama u teškoj i lako dokazivoj krizi? Da ne treba čitati dječje knjige uopće ili ih ne treba čitati pred televizijskim kamerama? Da je čitanje sramota i prijezira vrijedno trošenje vremena? Da čitanje nije posao za državnike? Da državnici ne trebaju popularizirati čitanje, i to među najmlađom, najosjetljivijom i najpovodljivijom populacijom? Ili da državnici imaju pametnijeg posla od čitanja dječje literature u pedagoške i obrazovne, a onda i kulturološke svrhe?
Pri ovom najnovijem medijskom “udaru” na Kolindu Grabar-Kitarović (koja je Pipi Dugu Čarapu, mora se priznati, čitala prilično decentno, bez afektacije koja je prečesto opsjeda) iz vida su ispuštene važne činjenice. Zašto je Kolinda Grabar-Kitarović (koja je uostalom diplomirala jezike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu) uopće čitala knjigu Astrid Lindgren? Pa time se uključila u hvalevrijedan projekt nastavnice hrvatskog jezika u švedskom Helsingborgu Martine Plantosar Mihalić čiji je jedini cilj populariziranje čitanja među mladom generacijom. Ali i populariziranje hrvatskoga jezika među mladim Hrvatima koji trenutačno žive u inozemstvu, a iz dana u dan ih, na žalost, ima sve više.
Martina Plantosar Mihalić, kako je napisala na svom Facebook-profilu, itekako je svjesna činjenice da mladi sve manje čitaju, a sve više vremena provode na društvenim mrežama. Stoga je pokrenula projekt u kojem i poznate osobe (osim Kolinde, tu se u čitanju Pipi Duge Čarape (s) našao i kantautor i Kolindin protukandidat na predsjedničkim
ISTIM AKTIVNOSTIMA RADO SE ODAZIVAJU I DRUGI DRŽAVNICI, PO ČITANJU DJECI NAJPOZNATIJI JE BIO BILL CLINTON
izborima Miroslav Škoro) čitaju dijelove iz dječje književnosti da bi popularizirale čitanje, i to posebno među mališanima koji žive izvan Hrvatske te sve rjeđe govore hrvatski jezik.
No, Martina Plantosar Mihalić svoj je projekt populariziranja čitanja osim u Švedskoj provela i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, pa je lutka Pipi Duge Čarape krajem školske godine pohodila niz osnovnih škola u Hrvatskoj, animirala djecu za čitanje, pozivala ih na posjete muzejima i kazalištima... Tako su mališani iz nekih gradova posjetili Zagreb, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Etnografski muzej, zagrebačka kazališta, upoznavali glumce i pisce i u živom kontaktu naučili više o svojoj domovini, a sve uz pomoć popularne Pipi Duge Čarape koja već desetljećima oduševljava djecu diljem svijeta.
Svi oni kojima je smiješna Kolindina aktivnost vezana za populariziranje čitanja među djecom (a trebalo bi popularizirati i čitanje među odraslima, ali to je druga tema i ne tiče se Pipi Duge Čarape) trebali bi znati da je predsjednica sa sličnim akcijama počela još na početku svojeg mandata, u svibnju 2016. godine.
Tada se u Klovićevim dvorima pridružila akciji poznate književnice i nakladnice (a odnedavno i zagrebačke pročelnice za kulturu) Milane Vuković Runjić “Hrvatska čita” u kojoj je dijelove iz knjiga Ivane Brlić Mažuranić čitao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Nakon probijanja leda u Klovićevim dvorima Kolinda Grabar-Kitarović dijelove knjiga Ivane Brlić Mažuranić čitala je u brojnim hrvatskim osnovnim školama, kada je selila svoj ured po hrvatskim županijama i, koliko je meni poznato, nitko to nije ni ismijavao ni stavljao pod znak pitanja.
Pozitivne reakcije djece
Prije više od godinu dana Milana Vuković Runjić u razgovoru za Obzor Večernjeg lista rekla je: “Čitanje nije samo hrvatski problem, baš kao ni kriza izdavaštva i knjižarstva. Ljudi danas imaju razne načine na koje provode slobodno vrijeme, a knjiga je tek jedna od opcija. Svijet kojim brzo promiču informacije više nije najsretnije mjesto za prašnjave, staromodne i zahtjevne knjige. Kao što znate, ljudi se stalno žale da ne stignu čitati. Djeca tih ljudi također neće imati vremena. Kad čitam knjige Matka Peića, vidim da su strast čitanja i pisanja jedna te ista strast. Kako to podariti drugima? Jedan od načina je taj da predsjednica države u prepunoj školskoj dvorani čita priče Ivane Brlić Mažuranić. Bila sam sudionica više takvih događaja koje smo zvali Hrvatska čita i odgovor djece na predsjedničino čitanje uvijek je bio izuzetno pozitivan. Medijski eksponirani ljudi poput političara sigurno mogu pomoći afirmaciji knjige i čitanja. U Americi je to svesrdno radio Bill Clinton”, izjavila nam je Milana Vuković Runjić.
A njezinim se riječima doista nema što dodati.