Petak 13. nije strašan – na taj dan manje nesreća nego na druge petke
Danas je prvi petak 13. u ovoj godini. Velika većina ljudi drži petak 13. nesretnim danom, no osiguravajuće kuće naglo su ga zavoljele kada je jučer njemački Goather osiguranja objavio da upravo na ovaj dan broj zahtjeva za odštetama, odnosno broj automobilskih nesreća – pada. Naime, petkom u prosjeku na njihove stolove stižu 573 zahtjeva za odštete, no ako je taj petak 13., broj odštetnih zahtjeva znatno pada. Usporedili su dva petka 13. u 2018. s ostalim petcima te godine – i u jednom je bilo 496, a u drugom 509 nesreća, što je puno manje nego na “obične” petke. Moglo bi se zaključiti da su ljudi u Njemačkoj, a vjerojatno i ostalim zemljama zapada znatno oprezniji u prometu pa je i broj nezgoda s materijalnom štetom dvadesetak posto manji. Inače, mit o petku 13. kao nesretnom danu potječe još iz srednjeg vijeka, kada je upravo u petak 13. listopada 1307. francuski kralj Filip IV dao uhititi i smaknuti stotine vitezova templara, čime je ova organizacija do tog dana vrlo moćna, bogata i utjecajna, gotovo sasvim uništena. Fobiji od petka 13. doprinijela je i činjenica da je na Isusovoj posljednjoj večeri u četvrtak bilo 13 sudionika, dok je Isus razapet sljedećeg dana u petak, što je protumačeno kao zlosretna kombinacija. Strah od petka 13. toliko je širok da ima i svoj službeni naziv – paraskevidekatriafobija. Inače, vjeruje se da samo u SAD-u najmanje između 17 i 20 milijuna ljudi nastoji tog dana ne izaći iz kuće kako ih ne bi zadesila nesreća.
Zbog horor-filma “Petak trinaesti” u kojem ubojica Jason vitla mačetom (na slici) dan je dobio dodatan negativan publicitet. Prema procjenama, svakog petka 13. američko gospodarstvo gubi između 800 i 900 milijuna dolara zbog neosnovanih bolovanja i nedolazaka na posao. Što se tiče osiguravajućih kuća, koje zasigurno imaju najbolje pokazatelje o nezgodama, barem prema ovim rezultatima, petak 13. siguran je dan. Znanstvenici su u srijedu objavili da su otkrili vodenu paru na “superzemlji”, za sada jedinom planetu izvan Sunčeva sustava koji ima temperaturu i vodu pogodne za život. Astronomi s University College u Londonu kažu da su otkrili paru u atmosferi planeta K2-18b, koji je osam puta veći od Zemlje od koje je udaljen 110 svjetlosnih godina. Otkriće objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Astronomy “prva je uspješna detekcija habitalne zone na nekom egzoplanetu u kojoj voda postoji u tekućem obliku”. – Otkriće vode u potencijalno nastanjivom svijetu nevjerojatno je uzbudljivo – rekao je vodeći autor studije Angelos Tsiaras iz sveučilišnog centra za egzokemiju. – K2-18b nije Zemlja broj 2. jer je znatno veći i ima drukčiji sastav atmosfere. Ipak, on nas približava odgovoru na fundamentalno pitanje – je li Zemlja jedinstvena? – dodao je. Tim iz Londona koristio je podatke koje je teleskop Hubble prikupio 2016. i 2017. i razvio algoritme za analizu filtrirane svjetlosti kroz atmosferu K2-18b. Podaci su pokazali molekularni “potpis” vodene pare i prisutnost vodika i helija u atmosferi, kažu stručnjaci.