Više ljudi bježi iz svojih domova zbog ekstremnog vremena nego od ratova
Procjena je Internal Displacement Monitoring Centera da bi broj raseljenih zbog klimatskih promjena mogao porasti do 22 milijuna do kraja godine
Zbog klimatskih promjena koje su i ove godine rezultirale ekstremnim vremenskim uvjetima u prvih šest mjeseci ove godine raseljeno je čak sedam milijuna ljudi, nikada više u povijesti. Ako se trend nastavi, 2019. godina mogla bi postati najkatastrofalnijom od kada se vodi službena statistika. A to su podaci prikupljeni prije nego što je uragan Dorian udario Bahame. Dakle, više je ljudi raseljeno u prvoj polovici ove godine nego ijedne prijašnje godine otkako se podaci prikupljaju.
Bolje uzbune i evakuacije
Podatke o raseljenima prikupio je Internal Displacement Monitoring Center, a izvori su vlade država, humanitarne agencije Ujedinjenih naroda te medijski napisi. Inače je IDMC, koji je smješten u Ženevi, ustanovljen 1998. godine kao dio Norwegian Refugee Councila, vijeća za izbjeglice koje je ustanovila Norveška. Podatke prikuplja od 2004.
U svojem izvješću IDMC navodi kako je postalo sasvim normalno da se raseljavanje događa zbog klimatskih promjena. Zaključuju da je sve više ljudi izloženo ekstremnom vremenu, pogotovo kada se radi o velikim azijskim gradovima koji su redovito pod udarom olujnih nevremena. No, kažu tamo, zbog svega se i vlade puno bolje pripremaju za ekstremne klimatske uvjete uvodeći sredstva za rano upozoravanje, priređujući skloništa kako bi se izbjegle veće žrtve.
U taj veliki broj raseljenih tako spadaju i oni koji bi nekada prije izgubili živote. To se prije svega odnosi na 3,4 milijuna evakuiranih u Indiji i Bangladešu u svibnju pred naletom ciklona Fani koji je udario Bengalski zaljev. Zbog ranih uzbuna i pravodobne evakuacije broj poginulih zaustavio se na stotinjak. S druge strane, u južnom dijelu Afrike, gdje je u ožujku udario ciklon Idai, poginulo je tisuću ljudi, a 617.000 raseljeno je po Mozambiku, Malaviju, Zimbabveu i Madagaskaru. Navode se još i dramatični primjeri Irana i Bolivije gdje su poplave uzrokovale široko raseljavanje, u Boliviji čak 70.000 ljudi.
Situacija je vjerojatno još gora
IZVJEŠĆE NE UKLJUČUJE MIGRACIJE KOJE SE DOGAĐAJU ZBOG PORASTA TEMPERATURE ILI POVEĆANJA OBORINA
Zbog oružanih sukoba i drugog nasilja ove je godine izbjeglo četiri milijuna ljudi, gotovo upola manje nego zbog ekstremnog vremena.
– S nastavkom klimatskih promjena očekujemo da će ovakvi rizici postajati sve veći. Zemlje koje su kontinuirano pogođene ekstremnim vremenom poput Bahama moraju se pripremiti za slične, ako ne još i gore trendove – izjavila je za The New York Times direktorica IDMC-a Aleksandra Bilak. Nema razloga očekivati da se trend raseljavanja neće nastaviti, jer doba između lipnja i rujna tradicionalno je meteorološki najzahtjevnije, jer nastupaju i tropske oluje. Procjena je centra kako bi broj raseljenih mogao porasti do 22 milijuna do kraja godine. Svakako je to brojka koja mora izazvati veliku zabrinutost, iako je riječ o privremeno raseljenim osobama, no s druge strane ta privremena raseljenost može potrajati. The New York Times u svojem osvrtu na izvješće piše da su brojke još i veće jer ne uključuju migracije koje se također događaju zbog klimatskih promjena, odnosno utječu dugoročno poput porasta temperature ili povećanja količine kiša zbog čega ima dosta onih koji biraju migriranje u meteorološki ujednačenije krajeve. Pogotovo ako se radi o situaciji gdje usjevi više ne uspijevaju kao prije. A također može biti i netočnosti u podacima ako neka organizacija ili vlada ne da sasvim točne podatke iz političkih razloga. Ali sasvim je točno da je ovo do sada najbolja procjena raseljavanja, no isto tako treba biti svjestan toga da je situacija vjerojatno još i gora.